Dr.sc. Maximiljana Barančić umirovljena profesorica engleskog i ruskog jezika Sveučilišta u Zadru koja je lani doktorirala na arbanaškom govoru, u razgovoru za Zadarski list rekla je kako procjenjuje da danas arbanaški govori između 150 i 300 ljudi.
Prema njenim riječima, u Arbanasima je između dvije i tri tisuće ljudi, a njih možda 500 razumije arbanaški, no njime se ne služe aktivno. Oko 1.000 ljudi u Arbanasima zna poneku riječ, govori dr.sc. Barančić.
Arbanasi su iz Albanije u Zadar doselili u tri velike seobe u prvoj polovini 18. stoljeća i sa sobom donijeli govor koji pripada gegijskom dijalektu albanskog jezika. Bilo je i pojedinačnih seoba te se smatra da su posljednji u Zadar došli članovi obitelj Karuc, upravo preci dr.sc. Maximiljane Barančić, koja je rođena Karuc.
Osim različitih pojedinačnih znanstvenih članaka, jedan i same dr. Barančić o arbanaškim prezimenima, imenima i nadimcima, što se tiče radova vezanih baš za arbanaški govor, nije bilo značajnijih još od 1897. godine kada je izdan Rječnik govora zadarskih Arbanasa dr. Krune Krstića.
U međuvremenu su bili i svjetski ratovi, kao i talijanska okupacija Zadra, promjene u gospodarskoj situaciji, a cijelo to vrijeme arbanaški govor nije imao institucionalnu potporu, u smislu uprave, školstva ili crkve. Tako su se u njega sve više “uplitali” nadređeni hrvatski i talijanski jezik, a arbanaški govor se mijenjao.
– Nakon Drugog svjetskog rata čak se od obitelji do obitelji jako razlikovao pa danas imamo velik broj sinonima, bilo izvornog albanskog podrijetla, bilo primjerice, mletačkih, talijanskih, čakavaskih i drugih posuđenica. Tako da je u mojoj disertaciji samo 33 posto albanskog podrijetla, a ostatak su posuđenice, ističe dr. sc. Barančić, koja namjerava održavati tečaj arbanaškog govora.
– Nekoliko godina su u Društvu Arbanasa održavani tečajevi, ali svi uzrasti su bili u istoj grupi i nije se primjenjivala baš najbolja metoda. Ali pozitivno je to što se na očuvanju govora ipak pokušalo raditi, a i bio je jako velik odaziv. Dolazili su ljudi od 5 do 70 godina. Tako da bismo ih ubuduće na tečajevima podijelili u grupe prema uzrastu, najavila je Barančić, koja u nedavno osnovanoj Kulturno-umjetničkoj udrugi Vicko Zmajević ima ulogu očuvanja arbanaškoga govora.
