Otvaranje društvene samoposluge „Vrata solidarnosti” jedan je od trenutno najprioritetnijih projekata Udruge ZA Zadar Zajedno proizašle iz građanske inicijative Stop devastaciji Zadra, a radit će se prema uzoru na slične projekte koji su već realizirani u nekim drugim većim hrvatskim gradovima uključujući Zagreb, Rijeku, Karlovac, itd., kazala je u subotu u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar na prvoj radnoj Skupštini predsjednica ove udruge prof. Mirta Habuš.
U ova krizna i sve teža vremena kada si građani mogu malo toga priuštiti, a nivo ljudskog dostojanstva zahvaljujući neimaštini pao je na jako niske grane, kao nikada do sada realizacija jednog ovakvog projekta pokazala se hitnom.
– Ovaj zanimljiv projekt propagira socijalnu osviještenost, a funkcionirao bi upravo kao mjesto razmjene određenih dobara. Društvena samoposluga „Vrata solidarnosti” bi bila dobra i jeftina alternativa za nabavku prijeko potrebitih potrepština te ujedno i rješavanje onih koje nam nisu potrebne, a drugima bi mogle dobro poslužiti. Svatko bi mogao donijeti različite stvari (osim odjeće i obuće koje su u domeni javnih ustanova) i razmijeniti se za bilo što što mu je potrebno, ali i jednostavno samo donijeti ono što smatra da je nekomu drugome neophodno potrebno. To dakako može uključivati hranu i higijenske potrepštine, školske udžbenike, knjige, dječju opremu, funkcionalnu informatičku opremu i sl., kao i predmete većeg obima, ovisno o prostorijama u kojima bi Udruga djelovala. Naravno, upravo ćemo stoga u idućih nekoliko dana predati gradskom Upravnom odjelu za gospodarenje gradskom imovinom molbu za dodjelu adekvatnog gradskog prostora pogodnog za ovakvu namjenu, a za dobrobit svih naših sugrađana, kazala je prof. Habuš ističući kako će „Vrata solidarnosti” biti otvorena za sve naše sugrađane koji su u potrebi bez obzira ostvaruju li bilo kakav vid pomoći.
Osim podrške Grada Zadra i Zadarske županije te socijalno osjetljivih tvrtki, misleći pritom prvenstveno na trgovačke lance bitno je da se i sami građani uključe u organizaciju i izvedbu samog projekta dok bi članovi Udruge ZA Zadar Zajedno u suradnji s Volonterskim centrom pružili logistiku te vodili potrebite evidencije kako bi se u cijelom poslu održao red. Najveća prednost ovog projekta je da ne zahtijeva veliki trošak za organizatora i sudionike koliko samo dobru volju i želju za boljom socijalnom situacijom u svom gradu.
Primjenom ideje koja funkcionira u velikom broju hrvatskih gradova Udruga ZA Zadar Zajedno će se u suradnji sa Centrom za socijalnu skrb, Crvenim križem, Caritasom, Volonterskim centrom, ostalim udrugama i samim građanima te mnogim drugim partnerima ovim načinom u vlastitim okvirima nastojati boriti za preživljavanje onih najpotrebitijih i najugroženijih. „Vrata solidarnosti” otvaraju mogućnosti pružanja savjetodavnih usluga i bilo koje vrste pomoći s ciljem poboljšanja životnih uvjeta sugrađana.
Osim predstavljanja projekta društvene samoposluge „Vrata solidarnosti” članovima Udruge ZA Zadar Zajedno obratio se i gost predavač dr.sc. Krešimir Krolo s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru koji je u svom izlaganju ukazao na trenutno stanje u gradu te dao smjernice kojima bi se trebalo krenuti kako bi se prilike, uključujući i one socijalne, u gradu okrenule na bolje.
– Deindustrijalizacija, jedna zatvorena politička kultura, strah od građanskog aktivizma, dakle slobode demokratskog izražavanja i udruživanja dovelo je do toga da je grad postao igralište za poprilično uske interese koji nisu okrenuti većini svojih građana, odnosno daleko su od ciljeva vaše udruge. Oduzimanje javnih površina, odnosno javnih prostora je jedino što je nakon svega ostalo, čime se još u ovom trenutku može manipulirati i iz čega se može izvlačiti profit, ali ne za svih već za samo jedan ograničeni segment populacije. Upravo je jedan od ulazaka u prostorni element pokrenuo inicijativu Stop devastaciji Zadra i doveo do osnivanja Udruge, istaknuo je dr.sc. Krolo.
Prema njegovim riječima umjesto da se neke javne površine preuređuju tako da budu suživljene s gradom i nekim elementima njegove tradicije i ostavštine, odgovorni su se okrenuli prvenstveno monetiziranju prostora, izvlačenju komercijalne dobiti, bez gledanja u krajnje posljedice svega.
– Iz toga proizlazi činjenica da imamo jednu kulturnu politiku koja nije bila jasno artikulirana. Ova kulturna politika je društveni život Zadra svela jednako kao i gospodarski element na jednu monolitnu strukturu s malo mjesta ima za alternativnu kulturu, autonomnu priču, uz naglasak na pretjerano promišljenim oblicima tradicijske kulture, bez promišljanja što donose suvremeni kulturni trendovi. Svi ti segmenti i jedna ovakva politika uz nepromišljenu strategiju počela je konačno pokazivati i znatno konkretnije posljedice, nešto na što smo mi već duže vremena upozoravali. Naime, Zadar ima lokalnu specifičnost što ne može omogućiti sadržaje koji će istovremeno biti zanimljivi turistima kojima će tu biti fino i koji će tu potrošiti novce, ali i ujedno svojim građanima te biti okrenut održivom razvoju, trendovima koji nisu zatvoreni unutar nekog vlastitog staklenog zvona što smo ovdje na žalost imali puno prilika vidjeti i čuti. Tu dolazimo do gorućih elemenata na koje Udruga želi upozoriti, a to su elementi vezani uz osmišljenost gospodarskog i ekonomskog razvoja grada koji je u ovom trenutku prilično jednoličan i ono što se sada nudi, ta jedna vizija spektakla, urbana arhitektonska revitalizacija koja ne nudi ništa što bi moglo biti pozitivno za održivi razvoj ovoga grada. Imamo jako puno problema. Na gospodarski element se ne može toliko utjecati, ali se može govoriti o potencijalnim posljedicama koje bi se mogle pojaviti. No, ono što se može raditi u sinergiji s komplementarnim udrugama i s kojima nalazite zajednički jezik jest pokušati vršiti javni pritisak, pritisak odozdo da se počne ponovno promišljati strategija koja uzima u obzir kako će se ovaj grad razvijati, naglasio je dr.sc. Krolo.
Nedavno je direktor TZ grada Zadra, Zvonko Šupe izjavio kako on samo Poluotok smatra važnim elementom grada vezano uz turističke i druge stvari. Takva razmišljanja su iznimno štetna za sam Poluotok, ali i razvojni potencijal cijelog grada, istaknuto je na Skupštini.
– Dakle, treba vršiti pritisak da se promišlja način kako se upravlja, kakve se kulturne strategije stvaraju i provode, da li one vode računa o tome da postoji mogućnost impulzivnosti i da li mogu participirati i oni koji nemaju resursa, hoće li se voditi računa o tome da se iz toga iznjedri jedna dinamična kulturna otvorena sredina koja je spremna suočavati se s izazovima koji dolaze i unutar lokalnih problema, ali i globalnih. Svijet je takav, imamo lokalnih specifičnosti i globalne elemente na koje moramo misliti. Unutar toga promišljati i vršiti pritisak da se redefinira način odnošenja prema javnim resursima, prema kulturnim sadržajima, javnim površinama te početi raditi na tome da grad počevši od Poluotoka i šireći se i dalje promišlja o tome da bude zaista jedno mjesto u kojem će se jednom dobrom strategijom povezati kvaliteta života ljudi unutar svih ovih segmenata. Ne smije se ići isključivo logikom privatnog interesa koji nije društveno odgovoran. Mora se izraditi strategija odnosno politika koja će napraviti pritisak da se način na koji se do sada grad vodio i razvijao mijenja, da se sada uključe i elementi koji odgovaraju dinamici urbane sredine 21. st. Trenutno stanje pokazuje jednu veliku dozu arhaičnosti, nerazumijevanja i iskreno se nadam da će se kroz ovakve inicijative koje su iznimno važne doći do toga da se neke stvari počnu lagano mijenjati, istaknuo je dr.sc.Krolo.
