Obrazovanje u ovoj zemlji odavno je prestalo biti briga onih koji prenose znanje, za one koji su to zaboravili radi se o učiteljima i profesorima, a više političkih sinekura koje se mijenjaju, ali nikako da promjene obrazac ponašanja.
Hrvatska je u mnogočemu jedinstvena i neponovljiva država, ali kada se radi o sudbini ove zemlje koju će krojiti neke nove generacije sve se dovodi do tolike razine apsurda da je prosječnom građaninu želja da iz nje ode trenutna i zapravo jedino moguća.
Konzervativno-liberalni stavovi
Obrazovanje u ovoj zemlji odavno je prestalo biti briga onih koji prenose znanje, za one koji su to zaboravili radi se o učiteljima i profesorima, a više političkih sinekura koje se mijenjaju, ali nikako da promjene obrazac ponašanja. Rasprava o Građanskom odgoju koja je završena ovog tjedna kao niti jedna druga posljednjih godina u hrvatskom obrazovanju otvorila je još jednom brojna pitanja, među kojima je i ono do kada će se politika baviti nečime što se najprije tiče roditelja i njihove djece.
U zaključenoj javnoj raspravi o prijedlogu Građanskog odgoja u školama uključilo se 60-ak pojedinaca i udruga sa svojim komentarima i prijedlozima.
-Polovina pristiglih komentara predstavljaju reciklirani uglavnom svjetonazorski sadržaj nekih od udruga – bilo onih “konzervativnih” bilo “liberalnih”, kazao je Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje za HINU. Građanski će odgoj u novoj školskoj godini učenici slušati međupredmetno, umjesto, kako je bilo najavljivano, kao poseban predmet.
-Učenici će građanski odgoj obrađivati interdisciplinarno u okviru svih predmeta, od matematike, informatike i tehničkog do geografije, povijesti i hrvatskog, objašnjava Filipović.
Agencija ima misiju
Ravnatelj Agencije kaže kako je cilj da mladi dobiju kompetencije koje će ih učiniti aktivnima i kritičnima, da sudjeluju u društvenim promjenama, budu tolerantni i poštuju različitosti, jer ako oni budu dobri građani i Hrvatska će postati bolje i tolerantnije mjesto.
Prema novom prijedlogu, građanski će se odgoj provoditi i eksperimentalno kao izborni predmet u onim školama koje će se javiti na javni natječaj. – Ako se stvore zakonske i kurikularne pretpostavke postoji mogućnost da građanski odgoj kao zaseban predmet uđe u škole u školskoj godini 2015./2016. – zaključuje Filipović.
I tako se nešto što bi trebalo učiiti generacije toleranciji pretvara u čisto politiziranje i prepucavanje između lijevih ili desnih u kojemu se zapravo niti ne zna koji su njihovi argumenti kada govore o obrazovanju. Zapravo važno je jedino da su jedni protiv drugih, a ono što je doista bitno zaboravlja se, a to su – djeca.
