U 2013. Europska komisija nastavila je poduzimati mjere za poboljšanje jednakosti između žena i muškaraca, uključujući korake za premošćivanje razlika na temelju spola u području zapošljavanja, plaća i mirovina, za borbu protiv nasilja i promicanje jednakosti u donošenju odluka.
Napori su počeli davati rezultate: postignut je konkretan napredak u području rješavanja problema razlika u plaćama na temelju spola – osobito inicijativom Komisije da se poboljša transparentnost plaća (IP/14/222) – ili povećanja broja članica odbora poduzeća (vidi Prilog). To su glavni zaključci Komisijinog godišnjeg izvješća o jednakosti spolova koji je danas objavljen zajedno s godišnjim izvješćem o temeljnim pravima (IP/14/422). No izazovi i dalje postoje: uz trenutačnu stopu napretka trebat će skoro 30 godina da se dostigne cilj EU-a o 75 % žena u radnom odnosu, 70 godina da se ostvari jednakost plaća i 20 godina za postizanje jednakosti u nacionalnim parlamentima (najmanje 40 % zastupnika oba spola).
Godišnje izvješće o jednakosti spolova pokazuje da su se razlike na temelju spola znatno smanjile u posljednjih nekoliko godina, no napredak je neujednačen među državama članicama, tako da razlike na temelju spola nastavljaju rasti u različitim područjima – na štetu europskog gospodarstva.
Mjere EU-a ubrzavaju napredak u postizanju jednakosti spolova
• Povećanje stope zaposlenosti žena: stopa zaposlenosti žena u EU-u povećala se sa 58 % na 63 % od 2002. Pomogla su sredstva EU-a: procjenjuje se da su u financijskom razdoblju 2007. – 2013. dodijeljene 3,2 milijarde EUR iz strukturnih fondova za ulaganje u vrtiće te promicanje sudjelovanja žena na tržištu rada, što je imalo znatan učinak poluge .
• Smanjenje razlike u plaćama koja još uvijek stagnira na 16,4 % diljem Europe: Europska komisija pojačala je svoje napore za jačanje svijesti o još prisutnim razlikama u plaćama na temelju spola obilježavanjem Europskog dana jednakih plaća (IP/14/190) i praćenjem primjene zakonodavstva o jednakom postupanju prema ženama i muškarcima (IP/13/1227). U ožujku 2014. Komisija je potaknula daljnje djelovanje dajući preporuke državama članicama da poboljšaju transparentnost plaća i time riješe problem razlika u plaćama (IP/14/222).
• Savladavanje prepreka za žene: Komisijin prijedlog Direktive kojom bi se postiglo da do 2020. 40 % neizvršnih direktora u odborima poduzeća budu predstavnici manje zastupljenog spola postiže dobar napredak u zakonodavnom postupku i dobio je snažnu podršku u Europskom parlamentu u studenome 2013. (IP/13/1118). Kao rezultat toga stalno se povećava broj žena u odborima poduzeća otkako je Komisija u listopadu 2010. objavila mogućnost zakonskih mjera: sa 11 % u 2010. na 17,8 % u 2014.; stopa napretka četiri je puta veća od one između 2003. i 2010. .
• U 2013. EU je poduzeo mjere za zaštitu žena i djevojčica od nasilja na temelju spola zakonodavstvom, praktičnim mjerama u području prava žrtava i sveobuhvatnog paketa mjera protiv genitalnog sakaćenja žena (IP/13/1153). Sufinancirao je 14 kampanja nacionalnih vlada protiv nasilja na temelju spola (sa 3,7 milijuna EUR) i projekte koje vode nevladine organizacije (sa 11,4 milijuna EUR).
• Skrb o djeci: od 2007. omjer broja djece u vrtićima znatno je porastao (sa 26 % 2007. na 30 % 2011. za djecu mlađu od tri godine te sa 81 % na 86 za djecu od tri godine do obveznog školovanja (IP/13/495). Komisija je 2013. donijela opsežno izvješće o postizanju „ciljeva iz Barcelone” o pružanju skrbi o djeci.
Koji izazovi ostaju?
• Usprkos tome što žene predstavljaju 60 % sveučilišnih diplomanata, za sada su plaćene 16 % manje od muškaraca po satu rada. Osim toga, one češće rade u nepunom radnom vremenu (32 % žena nasuprot 8,2 % muškaraca koji rade u nepunom radnom vremenu) i prekidaju svoju karijeru radi skrbi o drugima. Kao rezultat toga, razlika na temelju spola u području mirovina iznosi 39 %. Udovice i samohrani roditelji – uglavnom majke – osobito su osjetljiva skupina, a više od trećine samohranih roditelja nema dovoljne prihode.
• Premda se stopa zaposlenosti žena povećala, za sada je na razini od 63 % u usporedbi sa 75 % stope zaposlenosti muškaraca. To je uglavnom posljedica gospodarske krize u kojoj se zaposlenost muškaraca pogoršala.
• Žene i dalje nose teret neplaćenog rada u kućanstvu i obitelji. Žene u prosjeku provode 26 sati tjedno na skrb i kućanske aktivnosti, a muškarci samo 9 sati.
• Za sada je manje vjerojatno da će žene biti na visokim položajima. One čine u prosjeku 17,8 % članova upravnih odbora u najvećim poduzećima uvrštenima na burzu, 2,8 % generalnih direktora, 27 % viših ministara u vladi i 27 % od zastupnika u nacionalnim parlamentima.
• Rezultati istraživanja na razini EU-a o nasilju nad ženama koje je provela Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA), a koje se temeljilo na razgovoru sa 42 000 žena pokazuju da je jedna od tri žena (33 %) doživjela fizičko i/ili seksualno nasilje nakon svoje 15 godine.
