Vraćamo se na staro – objasnio je direktor TZ grada Benkovca, Vanja Čvrljak, razloge organizacije prvog Festivala šparoga, koji je u četvrtak održan u središtu Benkovca.
Uz ostala jela od šparoga, poput rižota ili pogačica, domaćini su pripremili fritaju od 18 kilograma šparoga i tisuću jaja, u koju su gastro znalci dodavali znatnu količinu “važnih sastojaka”, u prvom redu pancete i kapule.
“Vraćanje na staro” je zapravo najava vraćanja dijela ponude poznatog Benkovačkog sajma u centar Benkovca, gdje se nekada i održavao. Benkovački sajam, jedan od najvećih i najstarijih sajmova u Hrvatskoj, autentična je manifestacija sa nemoguće šarolikom ponudom: od domaćih životinja i poljoprivrednih alatki do odjeće i parfema, za kojom ne zaostaje ni gastro ponuda. Održava se svakog 10-og u mjesecu, sada pokraj grada, na šest hektara zemljišta, kamenjara i borove šume.
– Razmjena dobara se ovdje, na križanju puteva Nin – Knin i Biograd – Obrovac, odvijala još u srednjem vijeku. Sajam je toliko narastao da se pomalo “izvukao” iz grada – komentirao je ravnatelj Zavičajnog muzeja u Benkovcu Marin Ćurković.
Festival šparoga je, sa brojnim kušačima fritaje i rižota, otvorio benkovačku sezonu, u kojoj će se zaredati gastro manifestacije.
– Morali smo i šparogama dati njihov festival. Svoje festivale u Benkovcu imaju i puževi, prisnac, janjetina, naša vina… Gastro ponuda je ključna u kreiranju turističke destinacije Ravnih kotara i Bukovice. Svaki gost odavde mora otići sa potpunim doživljajem naroda i ambijenta, a to ne ide bez “spize”. Bukovica i Ravni kotari u tome imaju ogroman potencijal – kaže direktor TZ Vanja Čvrljak.
Benkovac je, inače, uz prvi Festival šparoga dobio i epitet: “Lijepo mjesto, nasmijana lica”.
Na Festival je stiglo 45 studenata Odjela za etnologiju i kulturnu antropologiju zadarskog Sveučilišta.
“Nošnje ovdje nisu zbog blagdana, već zbog turista, ali peke, lončarija, namještaj od masivnog drveta, kao i sir iz mješine, predstavljaju dugu tradiciju koju ljudi još žive. I tradicijska jela, poput šparoga, su važna u razumijevanju ovoga kraja…”, ocijenila je dr. Olga Supek.
