Početak predsezone donio je i veći broj štekata na gradske ulice i trgove, a čini se da će u tom smislu “borba za prostor” ovoga ljeta biti nemilosrdna. Hoće li se na taj način ugroziti funkcioniranje i izgled stare povijesne jezgre? Konzervatorski odjel u Zadru za područje Zadarske županije, na čelu s pročelnikom Igorom Miletićem, ove je godine uspostavio suradnju s Gradom Zadrom na izradi katastra stare gradske jezgre sa svim lokalima koji u njoj posluju, upravo zbog toga da se takve situacije izbjegnu. No poštuju li se smjernice stručnjaka?
Rasvjeta promjerena gradu
– Imamo neke ideje kako poboljšati prostor i život građana da svima bude ugodan, sa što manje zamjerki. Normalno, život je složen, događaju se neke stvari kojima mi kao konzervatori nismo najzadovoljniji.
Da krenemo od javne rasvjete u gradu, koja je deplasirana i već odavno ne funkcionira kako valja. Trebalo bi je obnoviti na način primjeren gradu. Događa se da ljudi sami osvjetljuju svoje izloge, tako da imamo paralelnu javnu rasvjetu koja jednostavno nije dobra, nije usuglašena i usklađena, nije estetski kategorizirana.
To je problem za koji smo dali naputak Gradu da krenemo u rješavanje. Nije rasvjeta samo ono oko Foše, postoji i ova ulična rasvjeta koja je vrlo važna za život ljudi i građana – ističe pročelnik Miletić.
Što se tiče eksploatacije javnih površina, normalno je da Grad ima potrebe skupiti novac i na taj način puniti proračun, ali u suradnji s njima prije nekoliko mjeseci konzervatori su napravili jedan katastar svih lokala koji žive ljeti ili tijekom čitave godine, kako bi vidjeli koji bi se to obuhvat dao na korištenje, po konzervatorskom mišljenju.
– To u nekim slučajevima nije ni približno ovome što se sad koristi. Imali smo pregovore da ćemo s nekakvim markicama točkasto označiti da se ne “preplivava” taj zadani iznajmljeni prostor, što se često ljeti događa, pogotovo vikendom kad nema neke kontrole.
To je Dubrovnik sad napravio označavanjem prodanih površina koje se koriste. Koliko je Grad bio spreman prihvatiti tu našu suradnju, to ćemo vidjeti sada. Jer neke stvari koje sad već vidimo u prostoru, nisu usuglašene s tim što smo mi predložili, što za nas, naravno, nije situacija koja je zadovoljavajuća i dobra.
Vidjet ćemo koji je razlog tome jer mi iznad nekih baštinskih kategorija i spomenika ne bismo htjeli vidjeti nikakav štekat. A to znači ispred Sv. Krševana, gdje je nakon više godina sada napokon skinuta skela i to je prostor koji treba biti prezentiran takav kakav je.
To znači, kategorija spomenika – ništa ispred njega, ništa iza njega, niti sa strana što ga opterećuje i čini nevidljivim. Tako bi trebalo biti i ispred katedrale sv. Stošije, ispred Gospe od Zdravlja, nove Poljane Šime Budinića… Tamo gdje je grad uložio novac i gdje su javne površine, one su javne za ljude.
Tu smo u nekom raskoraku za ono za što se prodajemo, a to je grad kulture, spomenika, baštine, zbog čega turisti tu i dolaze, a, s druge strane, kada dođe ne može se čovjek slikati tu, ne može se grupa sastati s vodičem. Zadovoljni smo što imamo lijep grad i bili bismo zadovoljni da ga takvoga i sačuvamo, bez obzira hoće li ući na listu UNESCO-a.
To je prostor u kojemu žive građani ovoga grada i koliko ga mi budemo cijenili, toliko će ga i drugi poštovati. Jasna je ta želja da se posluje punim plućima, ali to ne znači da treba dopustiti sve u prostoru. Granice moraju biti i mislim da je već prošloga ljeta to bilo neizdržljivo, a onda ćemo se pretvoriti u nešto drugo ipak, a ne u grad – zaključuje pročelnik Miletić.
To je bio trag prošlosti, tada su te svjetleće reklame bile nekakva kategorija čak, neki trag nečega u kojemu su ljudi možda željeli neki izlazak na Zapad, što je bilo donekle i razumljivo. Danas kad imate prostor koji je svim tim reklamama previše prostituiran, možda se ružno tako izraziti, mislim da to više nije kategorija. Postali smo Las Vegas na određeni način i trebamo neku smireniju varijantu.
