ZADAR– Kada se uzmu u obzir svi oblici rada žene koja počinje raditi ranije, a uz radne aktivnosti i nepriznat emocionalni, kućni i reproduktivni rad, u daleko su većem riziku siromaštva u trećoj dobio od muškarca, tako je dr. Valerija Barada s Odjela za sociologija zaključila svoje izlaganje na temu Zašto žene rade više, a zarađuju manje?
Ta tema u sklopu Javne sociologije jučer izazvala veliku pažnju publike koja je do posljednjeg mjesta ispunila dvoranu Gradske knjižnice.
Dr. Barada izložila im je rezultate istraživanja koja pokazuju kako žene u Hrvatskoj zarađuju manje od muškaraca i to neovisno o sektoru zaposlenja. Iako je najviše žena zaposleno u obrazovanju i zdravstvu, a u tim sektorima zabilježena je i najveća razlika u plaćama. Naravno u korist muškaraca.
Na jednu mušku kunu, žena zaradi 80 lipa, istaknula je Barada koja se bavi rodnom sociologijom. Ona je jučer poziciju žene na tržištu rada analizirala s aspekta kapitalizma. Pa je tako nekima u publici grubo zazvučalo kako je žena i noću radi, jer pruža seksualne usluge svom mužu. Kao i citirana izjava kako je „maternica zapravo pripada Državi koja dobiva novog vojnika i radnika”.
Sociologinja Barada je rekla kako u svom reproduktivnom radu žena „proizvodi ljudsko biće, odnosno stvara novog člana društva”.
Ženska prava u Hrvatskoj neće se po njenoj ocjeni promijeniti nakon ulaska u Europsku uniju. Pokazalo je to i iskustvo drugih zemalja po kojim je nakon ulaska u EU došlo do regradacije prava koja su forsirana u periodu pripreme za ulazak u EU.
Istraživanja su pokazala i kako su žene obrazovanije i lojalnije poslodavcima, no unatoč tome u vremenima krize prve gube posao i teže napreduju.
Žene i dalje obavljaju najveći dio kućanskih poslova, prema nekim izračunima taj neplaćeni posao doseže i 30 posto nacionalnog BDP-a. Kao jedno od rješenja predlaže se uvođenje nadnica za te poslove.
-Dovoljno se samo prisjetiti da ne tako davno žene nisu imale pravo na obrazovanje, nisu imale pravo na privatno vlasništvo, nisu imale pravo razvesti se. Zato je i ovaj zahtjev za jednakom plaćom za jednaki rad u slijedu u tradiciji tih zahtjeva, poručila je sociologinja Valerija Barada.
