Ovi su ljudi bez posla i nade. Zahvaljujući poticajima počeli su raditi. Njihovim nezaposlenim sugrađanima Mrsić je jednim potezom uništio svaku šansu.
Nakon što je godinu i pol dana provela na burzi, diplomirana pravnica Teuta Kovačić lani je u prosincu konačno dobila posao. Zahvaljujući mjeri kojom država mladima omogućava rad za 1600 kuna, 34-godišnja Teuta dobila je priliku za rad u tajništvu Osječko-baranjske županije.
– Zadovoljna sam jer sam dobila priliku raditi – kaže Teuta Kovačić.
Za razliku od Teute, ostalih 380 tisuća nezaposlenih svoju šansu od jučer više neće dobiti tako lako. Usred krize, u trenutku najviše stope nezaposlenosti u zadnjih 12 godina, Vlada je ukinula novac za daljnje ugovaranje mjera poticanja zapošljavanja.
Posljednjim rebalansom proračuna Hrvatskom zavodu za zapošljavanje budžet je skresan za 177 milijuna kuna pa se u ovom trenutku ne obrađuje niti jedan novi zahtjev za mjere aktivne politike zapošljavanja.
Za taj novac posao je moglo dobiti najmanje 20 tisuća ljudi.
Istodobno za automobile su platili 260 milijuna kuna.
Zavodu za zapošljavanje ostalo je 334 milijuna kuna, umjesto planiranih 511, što je dovoljno samo za provođenje već ugovorenih mjera.
– Svi koji već sudjeluju u mjerama to će nastaviti i dalje – kaže ministar.
Priznaje da će ta odluka izravno povećati nezaposlenost.
– Jasno je da će to imati utjecaj na broj nezaposlenih, ali isplata mirovina neće doći u pitanje i nismo dirali naknade za nezaposlene – poručio je jučer ministar rada.
Hrvatska je jedna od tri zemlje u EU koje izdvajaju najmanje novca za mjere zapošljavanja. Prema podacima Eurostata za 2011., ukupna izdvajanja za nezaposlene, koja uključuju naknade i izdvajanja za aktivne mjere zapošljavanja, iznosila su svega 0,5 posto BDP-a. Manje daju samo Poljska i Rumunjska. Procjenjuje se da Hrvatska trenutno za nezaposlene izdvaja manje od 0,2 posto BDP-a!
Stopa nezaposlenosti od 22,7 posto za veljaču najviša je u 12 godina.
– Izdvajanja za nezaposlene zasigurno su veći prioritet čak i od plaća i mirovina! Ako već idete rezati, izdvajanja za mjere zapošljavanja nezaposlenih trebala bi biti na posljednjem mjestu – upozorava Josip Tica, profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Nezaposleni građani Hrvatske sada ovise o novcu EU: kada Europska komisija odobri Mrsićev program Garancija za mlade, Hrvatskoj će biti na raspolaganju 60 milijuna eura. Problem je, međutim, što je Europska komisija već odbacila prvi prijedlog programa i vratila ga Mrsiću na doradu. Taj posao neće biti gotov prije lipnja.
Lanjsko povećanje izdvajanja za poticajne mjere zapošljavanja najbolja su potvrda da Vladino kresanje budžeta za nevjerojatnih 177 milijuna kuna nema nikakvog smisla. S budžetom od 521 milijun kuna preko poticajnih mjera zaposlen je rekordan broj nezaposlenih – njih 53.656, a zbog velikog interesa HZZ je dva mjeseca prije kraja godine ostao bez novca. Samo putem mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa posao je našlo 19.322 nezaposlenih, uglavnom mladih. Oko 60 posto ih se nakon pripravništva za 1600 kuna zaposlilo za stalno.
Umjesto da se ove godine povećaju izdvajanja za nezaposlene, Vlada ih je zbog procedure prekomjernog deficita odlučila značajno smanjiti.
Ivan Poslek, jedan od suvlasnika male zagrebačke tvrtke za grafički i web dizajn Duplerica, za jednog od troje zaposlenih koristio je poticajne mjere HZZ-a za sufinanciranje zapošljavanja mladih bez radnog iskustva. Bez tih mjera 27-godišnji informatičar Josip Kranjec ne bi dobio priliku za posao.
– Imam višu stručnu spremu za informatički dizajn i na burzi sam bio više od dvije godine. Honorarno sam odradio jedan posao za Duplericu i vlasnicima sam nakon toga ponudio volontiranje. Oni su me ipak u studenom odlučili zaposliti putem mjera HZZ-a i danas imam posao na neodređeno jer sam se dokazao samo kad sam dobio priliku – kaže Josip Kranjec.
