Iz tvrtke Eko poslano je danas reagiranje na priopćenje Akcije mladih Zadar od 22. veljače 2014. godine, koje prenosimo u cijelosti:
Članovi Akcije mladih Zadar, političke stranke koja ‘nastoji djelovati na
moralnim načelima pa njeni članovi moraju biti iskreni i ne mogu lažima
pridobivati povjerenje’, koriste na žalost projekt izgradnje Centra za
gospodarenje otpadom Zadarske županije kao platformu za izvođenje
svojevrsnog političkog performansa, sličnog onome koji je u Zemuniku
20.veljače 2014. godine izveo Marko Pupić Bakrač kad je obraćajući se, nije
jasno točno kome, nedvosmisleno upozorio: “Ne igrajte se vatrom”. U
priopćenju od 22. veljače 2014. godine iznose cijeli niz netočnih i
proizvoljnih tvrdnji protiv Centra za gospodarenje otpadom Zadarske
županije, iako ga novi Zakon o održivom gospodarenju otpadom definira kao
‘sklop međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina i uređaja
za obradu komunalnog otpada’.
Tri su najmanje razloga zašto su tvrdnje Akcije mladih Zadar netočne i
proizvoljne.
Ekološka proizvodnja i označavanje proizvoda ovise prije svega o sustavu
proizvodnje i stručnog nadzora. Ekološka bomba su 9 neusklađenih odlagališta
otpada i 200 divljih odlagališta bez ikakvih, čak i osnovnih mjera zaštite
okoliša i zdravlja. Propisi o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških
proizvoda navode da se ekološkom proizvodnjom mogu baviti samo registrirani
subjekti koji podliježu nadzoru. Znak “ekoproizvod” dobiva se na vrijeme od
jedne godine ili jedne vegetacije, dok je njegovo dobivanje povezano s
cijelim sustavom proizvodnje i stručnog nadzora. Postupak registracije
poljoprivrednog gospodarstva za ovaj sustav proizvodnje i dobivanje markice
složen je, međutim ni u jednom koraku ili propisu kojim je regulirano ovo
područje ne spominje se krug od 10 kilometara niti nemogućnost dobivanja
markice zbog blizine Centra za gospodarenje otpada.
Ekološkoj poljoprivredi prije svega prijete neusklađena i divlja odlagališta
otpada jer su velika opasnost za podzemne vode, dok kakvoću podzemne vode
ugrožavaju i septičke (crne) jame. S druge strane, Studija utjecaja na
okoliš pokazuje da Centar uz sve predviđene mjere zaštite i praćenja stanja
u okolišu (monitoringa) i primjenu najboljih raspoloživih tehnika neće imati
negativan utjecaj na tlo i podzemne vode, biljni i životinjski svijet, kao i
zdravlje ljudi. U svim dijelovima Centra gdje postoji mogućnost zadržavanja
otpadnih voda predviđena je maksimalna zaštita, a kao mjera zaštite postavit
će se višeslojni zaštitni sloj. Samo jedan segment tog sloja je zaštitna
vodonepropusna folija koja poskupljuje cijenu projekta za dodatnih milijun
eura, a uvedena je na zahtjev Hrvatskih voda.
Nemoguće je da se grad Zadar i okolica opskrbljuju pitkom vodom iz
vodocrpilišta Oko, dok se vodocrpilište Golubinka kao tipični krški
priobalni izvor odlikuje velikim razlikama u izdašnosti tijekom kišnog,
odnosno sušnog razdoblja. Vodocrpilište Oko napušteno je radi loše kakvoće
vode nakon oslobođenja okupiranih prostora. Nalazi se na mjestu povremenog
krškog izvora Miljaško Oko i presušuje tijekom sušnog razdoblja.
Vodocrpilište Golubinka ima malu izdašnost u sušnom razdoblju, a podzemne
vode su pod utjecajem mora pa salinitet podzemne vode naraste do količina
koje onemogućuju crpljenje vode za javnu vodoopskrbu. U kišnom razdoblju dio
se vode crpi, provodi cijevima od uređaja za kloriranje i zatim transportira
do potrošača.
Veliku opasnost po podzemne vode, pa tako i sva vodocrpilišta, predstavljaju
septičke (crne) jame, divlja odlagališta otpada i neusklađena odlagališta
poput onih u blizini najbližeg i najvažnijeg vodocrpilišta Bokanjac, koji
čini okosnicu vodoopskrbnog sustava Zadarskog vodovoda.
Razina podzemne vode u užem području Centra nalazi se na dubinama od 59 do
66 metara. Drugime riječima, ta je razina smještena čak tridesetak metara
ispod najdubljeg dijela donje plohe projektiranog odlagališnog prostora jer
se dno odlagališta planira izvesti na dubini od 15 do 28 metara za
odlagalište neopasnog otpada, odnosno 5 do 15 metara za odlagalište inertnog
otpada. Zato ne postoji nikakva mogućnost izravnog dodira podzemne vode s
tijelom odlagališta i odloženim otpadom čime je zadovoljen jedan od važnih
zahtjeva definiranih u Pravilniku o načinima i uvjetima odlaganja otpada,
kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada koji propisuje minimalnu
udaljenost između donje razine, dna odlagališta otpada i najviše razine
vodnog lica od metra.
Izgradnja županijskog centra za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim
predviđena je Planom gospodarenja otpadom za razdoblje 2007. do 2015.
Pristupanjem Europskoj uniji Hrvatska zasigurno nije preuzela obavezu
‘manipulacije smećem’, već joj je cilj uvesti cjeloviti sustav gospodarenja
otpadom. S preko 90% odloženog otpada na različitim neusklađenim i divljim
odlagalištima Hrvatska se danas nalazi na začelju svake europske statistike.
Centar je visokokvalitetna alternativa današnjim odlagalištima i dio je
cjelovitog sustava gospodarenje otpadom.
Izuzetno je neodgovorno uvjeravat građane da će se u Centru otpad “zakopavati u zemlju”. Još je gore predstavljati ga kao smetnju odvojenom prikupljanju otpada i recikliranju.
Upravo suprotno, Centar je vrijedan suradnik općinama i gradovima u
odvojenom prikupljanju i recikliranju otpada. Njegovim se radom povećava
kvaliteta obrađenog otpada jer će se u Centru sortirati odvojeno prikupljeni
korisni otpad (papir, plastika, metal…) kako bi se, ovisno o kvaliteti,
otpad odvojio u posebne produkte – frakcije. Primjerice, papir je potrebno
odvojiti u različite frakcije kako se čisti bijeli papir koji se koristi za
proizvodnju kvalitetnijih vrsta papira ne bi koristio za proizvodnju WC
papira, koji nastaje u zadnjem ciklusu recikliranja.
U Centru je predviđena i mehaničko-biološka (MBO) obrada otpada u skladu s
najvišim europskim standardima obrade preostalog komunalnog miješanog otpada uz primjenu najboljih raspoloživih tehnika (BAT) i mjera zaštite tla,
podzemnih voda, zraka, zdravlja ljudi i okoliša. Takvih postrojenja koji
koriste različite tehničko-tehnološke procese mehaničke i biološke obrade
komunalnog otpada u Europskoj uniji ima više od 330 uz daljnji trend rasta.
Austrija ima 2200 postrojenja za obradu, proizvodnju energije iz otpada i
odlaganje otpada.
U Zadarskoj županiji moguće je značajno poboljšati trenutno stanje, maknuti
iz okoliša otpad koji sada leži razbacan na različitim lokacijama. Veliku
opasnost za zdravlje i okoliš predstavlja tako odložen otpad , a nikako
Centar koji je projektiran u skladu s najvišim normama zaštite okoliša i
sigurnosti, s mjerama zaštite i praćenja (monitoringa) zbog kojih je nemoguć
i/ili smanjen na najmanju moguću mjeru bilo kakav štetan utjecaj. S obzirom
na sadašnje stanje, izgradnja Centra je svojevrsna mjera zaštite podzemnih
voda i izvorišta koja se koriste za javnu vodoopskrbu u Zadarskoj županiji.
Stoga će u najboljem interesu građana i njihovog prava na potpunu i točnu
informaciju Eko d.o.o. i dalje nastaviti odlučno demantirati svaku netočnu i
proizvoljnu tvrdnju kojom se pokušava dovesti građane u zabludu, pa tako i
svaku takvu tvrdnju Akcije mladih Zadar. Eko d.o.o. isto tako ostaje otvoren
za svaki razgovor, komentar i primjedbu kojima se želi dati konstruktivan i
pozitivan doprinos što kvalitetnoj realizaciji projekta izgradnje Centra.
Tako je na prvi pogled izgledao i razgovor tijekom sastanka s predstavnicima
Akcije mladih Zadar održanom 7. veljače 2014. godine.
TD EKO d.o.o.
