Hrvatska je 65. zemlja svijeta po indeksu medijskih sloboda Reportera bez granica (RSF) za 2014. godinu, jedno mjesto niže nego lani.
RSF u redovnom izvješću o medijskim slobodama u svijetu navodi da je Hrvatska postala članicom Europske unije u srpnju 2013. nakon šestogodišnjih pregovora s Europskom komisijom koji su rezultirali važnim promjenama po pitanju medijskih sloboda “kao što su uključivanje slobode medija i prava na pristup informacijama u Ustav”.
“Međutim, još puno toga treba napraviti. Državna radio-televizija HRT na udaru je kritika zbog nedostatka neovisnosti nakon provedenih reformi pod vladom lijevog centra premijera Zorana Milanovića. Ravnatelja HRT-a, članove Nadzornog odbora i Programskog vijeća sada imenuje parlament. To daje vladajućoj stranci političku kontrolu nad sadržajem emitiranja”, ističe se u izvješću.
Od Hrvatskoj bližih zemalja, Austrija je ostala na 12. mjestu gdje je bila i prošle godine, Slovenija se popela za jedno mjesto pa je sada na 34., Mađarska je pala za osam mjesta – s 56. na 64., a Italija je napredovala s 57. na 49. mjesto.
Napredovala je i Srbija koja je sada 54. (sa 63. mjesta lani), BiH je pala za dva mjesta na 68., Crna Gora je za jedno mjesto i sada je na 114., a Makedonija za osam na 124. mjesto.
Finska je na samom vrhu ljestvice RSF-a s najvećom slobodom medija već četvrtu godinu za redom, a odmah iza nje su Nizozemska i Norveška, kao i prošle godine.
Na začelju su ponovno Turkmenistan, Sjeverna Koreja i Eritreja, tri zemlje u kojima sloboda infromacija ne postoji, navodi se u izvješću.
Od zemalja Europske unije najgore su Bugarska i Grčka, koje su zauzele 100. i 99. mjesto. RSF podsjeća se da su tijekom protuvladinih prosvjeda u Bugarskoj novinari bili žrtve policijskog nasilja, a spominje se i zlostavljanje neovisnih, posebice istraživačkih novinara, te slučajevi paljenja njihovih automobila.
Grčka je pala za čak 50 mjesta u posljednjih pet godina. Duboka ekonomska kriza odrazila se i na slobodu medija, navodi se u izvješću. Osim toga, “novinari su često žrtve fizičkih napada članova neonacističke stranke Zlatna zora koja je ušla u parlament u lipnju 2012.”
SAD je pao za 13 mjesta i nalazi se na 46. mjestu ove godine, “u vrijeme dok pojačava napore da uđe u trag zviždačima i izvorima curenja” informacija.
Suđenje i osuda Bradleyja Manninga, obavještajnog analitičara američke vojske koji je proglašen krivim prošle godine za najveće curenje obavještajnih informacija u povijesti vojske, te progon analitičara američke Agencije za nacionalnu sigurnost (NSA) Edwarda Snowdena “bili su upozorenja svima onima koji razmišljaju da pomognu u otkrivanju osjetljivih informacija od javnog interesa”.
Rusija se nalazi na 148. mjestu kao i prošle godine, a bila bi niže da “nije tvrdoglavosti i otpora njezinog civilnog društva. Međutim, vlasti nastavljaju jačati pritisak koji je započeo s povratkom Vladimira Putina u Kremlj 2012. i izvoze svoj model diljem bivšeg Sovjetskog Saveza”, navodi se u izvješću i ističe da ruski model kopiraju Ukrajina (127.) i Azerbejdžan (160.).
Turska, koja je na 154. mjestu, nije zabilježila poboljšanja te je i dalje “jedan od najvećih svjetskih zatvora za novinare”.
Reporteri bez granica su međunarodna nevladina organizacija sa sjedištem u Parizu koja se zalaže za slobodu medija i slobodu informacija. Organizacija je osnovana 1985. i svake godine objavljuje Indeks medijskih sloboda u svijetu.
Izvješće, koje ove godine obuhvaća 180 zemalja, temelji se djelomično na upitniku partnerskim organizacijama, 18 nevladinih udruga za slobodu izražavanja na svih pet kontinenata, mreži od 150 dopisnika, novinara, stručnjaka, pravnika i aktivista za ljudska prava.
