Na osnovu prvog Split Pride, na kojem je i krvi prolivana, mr. Mirko Petrić s Odjela za sociologiju zadarskog sveučilišta jučer je zainteresirao veliki broj sudionika tribine po nazivom Zašto gay u Dalmaciji nije O.K.?
Naslov njegovog zanimljivog izlaganja bio je Kreativnost, tehnologija, tolerancija, budući je Petrić kroz taj sustav, koji je istraživan u SAD-u, pokušao pojasniti koleraciju kojom je Dalmacija dobila status regije netolerantnog stanovništva.
Pokazali su to rezultati nedavno provedenog referenduma o braku, kao i sociološko istraživanje u Splitu gdje je indeks povjerenja kojeg su iskazali ispitanici tek 14. Istraživanja od prije tri godine pokazao je da je taj indeks u Švedskoj bio više od 60.
Kreativnost i tolerancija usko su povezani, ishod je današnjih odnosa u društvu, istaknuo je Petrić uz napomenu kako kod nas nema valjanih istraživanja, a nema ni relevantnih podataka da se vidi stvarno sociološko stanje. Sociolog prof. dr. Vjeran Katunarić podsjetio je na povezanost nacionalne tolerancije koja je prema istraživanjima u bivšoj Jugoslaviji bila najveća u Vukovaru i Sarajevu, gdje je krajem prošlog stoljeća došlo do najvećeg međunacionalnog krvoprolića. Zašto je to tako i zašto je Dalmacija, koja to u povijesti nije bila, postala netolerantna, pitanje je koje se može odrediti kroz Gay indeks, kao krajnju granicu tolerancije u društvu, istaknuo je Petrić.
Njegove teze te promjene zasnivaju se na retradicionalizaciji do koje je dovela migracija stanovništva, veliki utjecaj crkve, uloga medija, depopulacija povijesnih gradskih jezgri, dok kriza pojačava kulturne i društvene tenzije.
Kada bi se snimilo pravo stanje, onda bi se lakše moglo govoriti o ulozi javne politike koja bi trebala utjecati na društvene promjene u smjeru veće tolerancije.
Jedan od modela državne politike, kojeg je naveo prof. Katunarić je Venezuela u kojoj se poticalo masovno glazbeno obrazovanje. Država je to omogućila svima, tako je Venezuela posljednjih godina iznjedrila najbolje orkestre na svijetu, koji putuju i zarađuju. U Venezueli je taj masovni pokret doveo do porasta zanimanja za kulturu. To bi bila ta kreativna industrija o kojoj se kod nas govori, a da se ne zna ni što to znači, naveo je za primjer sociolog dr. Sven Marcelić, kada su mu rekli da će se Centra za mlade preimenovati u Centar kreativnih industrija, jer je to pojam kojeg za financiranje uvela EU.
