Prije tjedan dana počela je kalendarska zima. Potrajat će sve do 20. ožujka 2014. godine. Nakon tople jeseni i toplog prosinca već se mnogi pitaju gdje hoće li uopće biti zime, piše Crometeo.hr
Klimatološka zima sastoji se od mjeseci prosinca, siječnja i veljače.
Prosječna mjesečna temperatura u prosincu u nizinama unutrašnjosti većinom je od 1 do 2°C, a niža je u Lici i Gorskom kotaru. Na Jadranu su prosječne vrijednosti od 6°C ponegdje na sjevernom Jadranu i Zagori, do 11°C na otocima Dalmacije.
Potpuno je izvjesno da će u cijeloj Hrvatskoj ovogodišnji prosinac biti topliji od spomenutog prosjeka, s jačim odstupanjem na Jadranu nego u unutrašnjosti zemlje, gdje su stabilna anticiklona i magla dio mjeseca učinili ‘umjetnu’ zimu.
Ako promatramo prosječne dnevne temperature u studenom i prosincu ove godine valjda primijetiti nekoliko zanimljivih stvari. Na cijelom Jadranu najhladniji dio spomenutog dvomjesečja bio je kraj studenog. Tada su temperature zraka u većem dijelu zemlje bile niže od višegodišnje prosjeka za oko dvije standardne devijacije. Jako zahlađenje u zadnjoj dekadi studenog bilo je posljedica prodora vrlo hladne kontinentalne zračna mase s područja Rusije, piše portal Crometeo.hr.
Već do početka prosinca temperature su se vratile u normalu, a potom su odstupanja postala pozitivna. Prosinačka toplina bila je posljedica izraženog zonalnog visinskog strujanja, odnosno izražene ciklonalne aktivnosti nad sjevernim Atlantikom. Topao i vlažan oceanski zrak preplavio je zapadu i sjevernu Europu gdje su se pojavljivale vrlo jake ciklone. Početkom mjeseca bila je to ciklon Xaver, a kod nedavnog Dirka nad britanskim kopnom zabilježen je drugi najniži tlak zraka u povijesti službenih meteoroloških mjerenja.
Nad našim dijelom Europe dominirala je stabilna anticiklona, tek uz povremene brze prodore sa zapada. Anticiklona je pogodovala jakoj temperaturnoj inverziji zbog koje su unutrašnjost zemlje često prekrivali magla i niski oblaci iz kojih je ponegdje i sniježilo. Zbog toga je sredina mjeseca na kopnu bila hladnija od prosjeka, no čim su se magla i oblaci razišli, temperatura je bila u izraženom porastu u zadnjoj dekadi mjeseca.
Najzanimljiviji je prosječan porast temperature zraka koji se gotovo pravilno uočava na Jadranu od kraja studenog do kraja prosinca ove godine, i to upravo u razdoblju kada temperatura po višegodišnjem prosjeku – pada!
Veliko odstupanje od prosjeka bit će zabilježeno u dijelu zemlje i kada su oborine ovoga prosinca u pitanju. Vrlo dugo razdoblje dominacije polja visokog tlaka zraka odrazilo se i na oborine, osobito u unutrašnjosti gdje su ponegdje ovog prosinca potpuno izostale, a u drugdje je palo svega od 1 do 15 mm. Na Jadranu u većini područja također postoji manjak oborine u odnosu na prosjek za prosinac, ipak, posljednja ciklona u Dalmaciji lokalno je donijela obilnu kišu i ukupnu količinu ovoga mjeseca približila mjesečnom prosjeku.
Promatrajući relevantne prognostičke materijale, niti sljedeća dva tjedna nije realno očekivati dolazak zime na naše područje. Čak štoviše, zimska hladnoća ne očekuje se nigdje u Europi zbog nastavka dominacije toplih zapadnih i jugozapadnih vjetrova s Atlantika. Kopnena euroazijska anticiklona u spomenutom razdoblju neće uspjeti ‘odbiti’ utjecaj Atlantika od Europe. Oko blagdana Tri kraja prolazno je moguća ciklona koja u dio zemlje može donijeti snježne oborine, no opća sinoptička situacija nad Europom će u tom razdoblju biti takva da će Atlantik brzo vratiti dominaciju nad vremenom nad našim područjem.
Statistički gledano, za ljubitelje zime ipak ništa još nije izgubljeno. Primjerice, poznate snježne zime 2004/20005. i 2005./2006. počeke su u zadnjoj dekadi siječanj. Snijega je tada bilo čak i na Jadranu. Također, treba se podsjetiti i da je najjača zimska ciklona zadnjih desetljeća za neke dijelove Hrvatske, ciklona Gabor, zimu donijela tek početkom veljače. Sve nabrojeno ne mora značiti da će i ove zime biti tako, no sredinom siječnja sinoptička situacija nad Europom trebala bi se početi mijenjati.
