Vlada je na današnjoj sjednici i službeno donijela odluku o otkazivanju kolektivnih ugovora u osnovnom i srednjem školstvu te znanosti i visokom obrazovanju. Kako je objasnio resorni ministar Željko Jovanović, mirenje održano dan prije Badnjaka nije uspjelo jer sindikati nisu prihvatili predložene izmjene i dopune kolektivnog ugovora
‘U okruženju negativnih makroekonomskih pokazatelja, izmjenama i dopunama proračuna financijski plan MZOS-a uvijek je povećavan, posebno u dijelu materijalnih rashoda za plaće, i to čak i kada se proračun smanjivao’, kazao je Jovanović pojasnivši da su izmjene Kolektivnog ugovora predložene zbog sve težih gospodarskih okolnosti.
S obzirom na to da mirenje nije uspjelo, Jovanoviću nije preostalo drugo nego da predloži otkazivanje kolektivnog ugovora.
‘Naravno, Ministarstvo je u ime Vlade spremno već od ponedjeljka nastaviti pregovore sa sindikatima o novim granskim kolektivnim ugovorima koji bi tijekom naredna tri mjeseca, a nadamo se što prije, usuglasili tekst koji će biti primjeren gospodarskoj situaciji, usklađen s odredbama Temeljnog kolektivnog ugovora i ujednačen u sva tri segmenta obrazovne vertikale, kao i sa svim zaposlenima u javnoj službi’, rekao je Jovanović.
Osim otkazivanja kolektivnih ugovora u obrazovanju, Vlada je potvrdila i odluku o uskrati božićnica i regresa za javne službe u 2014. ‘Uskratom isplate ovih materijalnih prava zaposlenih u javnim službama u 2014. ostvarit će se odgovarajući dio potrebnih ušteda u državnom proračunu koji se procjenjuje u visini oko 800 milijuna kuna za 2014. godinu’, kazao je na sjednici Vlade ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.
Konačan prijedlog izmjena Zakona o fiskalnoj odgovornosti, koji je predstavio ministar financija Slavko Linić, također donosi novine za razliku od prvog čitanja. ‘Uveli smo mogućnost privremenog fiskalnog pravila do trenutka dok Vlada ne utvrdi srednjoročni program strukturnih promjena i vratili smo političku odgovornost kod dužnosnika osim u jedinicama lokalne, regionalne samouprave s obzirom da se oni biraju neposrednim putem’, rekao je Linić.
Što se pak tiče razlika u odnosu na aktualni zakon, Linić je objasnio: ‘Dosadašnji je govorio da se mora umanjiti za jedan postotni poen BDP-a rashodovnu stranu. To je pravilo nemoguće ako imate petogodišnju recesiju jer to pravilo bi uzrokovalo veće deficite. U recesiji s ovakvim pravilom gubite mogućnost utjecaja na gospodarski rast, a samim tim ono bi bilo negativno. Sada smo predvidjeli nove kategorije. Vlada je dužna planom prilagodbe u srednjoročnom području definirati strukturne deficite izražene kod BDP-a i njih kontrolirati. Vlada je svojim srednjoročnim programima dužna minimalno osigurati umanjenje 0,5 posto strukturnog deficita godišnje i to mora provoditi sve dok ne dođe na visinu manje tri posto deficita državnog proračuna i 60 posto javnog duga.’
Srednjoročni plan prilagodbi, dodao je Linić, Vlada će donijeti u ožujku, a do tada Banski dvori nemaju pravo povećavati troškove.
Vlada je na današnjoj sjednici dala državno jamstvo za kredit Hrvatskih cesta od 231 milijun kuna, ali i suglasnost na zaduženje grada Zagreba za kredit od 150 milijuna kuna kod Zagrebačke banke. Taj kredit prihvatila je i zagrebačka skupština, a novac će biti potrošen za izgradnju prometnica i objekata.
