Premijer Zoran Milanović poručio je s današnje sjednice Vlade da neće biti ukinute vukovarska i kninska bolnica.
Milanović je na posljednjoj Vladinoj sjednici u ovoj godini opovrgnuo napise u medijima da će, u sklopu Vladinog plana objedinjavanja bolnica, doći do ukidanja vukovarske i kninske bolnice.
“Treba reći da sustav bolnica u Hrvatskoj ne funkcionira kako treba, ali vukovarska i kninska bolnica su bolnice od posebnog statusa i pijeteta i neće biti dirane u svom pravnom statusu, a kamoli ukidane kao bolnice”, naglasio je premijer.
Dodao je kako će doći do objedinjavanja pojedinih bolnica, što je već krenulo, zato što “sadašnju situaciju više ne možemo financijski izdržati, a ni usluga nije kvalitetna”.
Analize se rade i sve ide za time da se kvalitetne usluge zadrži ili povisi, olakša upravljanje i određene funkcije objedine, rekao je.
“To znači da ni jedna sredina neće ostati bez bolnice koju trenutačno ima, jedino će možda ta bolnica ostati bez ploče koja je trenutno na njoj”, dodao je Milanović i ponovio da vukovarska i kninska bolnica iz povijesnih razloga, zbog Domovinskog rata, “u svakom slučaju” zadržavaju svoj status.
Milanović je na početku sjednice također ocijenio da će 2014. godina biti teška, ali bolja od ove. “Iduća godina bit će manje teška, ali će i dalje biti teško. No, s punim uvjerenjem kažem da će biti bolja nego ova godina”, rekao je Milanović.
Nema božićnice i regresa za javne službe u 2014. godini
Vlada je danas donijela uredbu o izmjenama Zakona o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama, kojom javne službenike ostavlja bez božićnice i regresa u 2014. godini.
Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić podsjetio je da su pregovori o izmjenama Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike uspješno završeni 10. prosinca potpisivanjem dodatka kojim je dogovoreno da se službenicima i namještenicima zaposlenim u tijelima državne uprave u 2014. godini neće isplatiti božićnica i regres.
Te su uskrate, po njegovim riječima, prijeko potrebne zbog osiguranja fiskalne održivosti sustava javnih službi. Vlada procjenjuje da će današnjom odlukom, tijekom iduće godine uštedjeti 350 milijuna kuna sredstava državnog proračuna namijenjenih zaposlenima u javnim službama.
Vlada je danas donijela i odluke o otkazivanju kolektivnih ugovora za znanost i visoko obrazovanje, te zaposlene u srednjim i osnovnim školama.
Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović izvijestio je da postupak mirenja zbog najave otkazivanja kolektivnih ugovora, održan 23. prosinca nije uspio, pa zato Vlada predlaže otkazivanje.
Jovanović podsjeća da je proračun njegova ministarstva od 2011. godine do danas uvijek povećavan izmjenama državnog proračuna, posebno kod materijalnih rashoda za plaće, čak i kad se ukupni proračun smanjivao.
To smatra dokazom da su smanjenja rashoda provedena unutar drugih resora. Pritom podsjeća na povećanje koeficijenta nastavnom osoblju za šest posto, uz istovremeno smanjivanje za tri posto svim drugim zaposlenicima u javnom sektoru.
Stoga je, kako je rekao, trebalo pristupiti pregovorima o izmjenama kolektivnih ugovora, ali sindikati nisu prihvatili Vladine prijedloge, posebno onaj da prava koja su ugovorena Temeljnim kolektivnim ugovorom za javne službe ne mogu biti predmet pregovora za pojedine djelatnosti.
Osim toga, nije postignut ni dogovor vezan uz naknadu za prijevoz, norme rada, smjenski rad i druga područja.
Nakon što odluka o otkazivanju kolektivnih ugovora stupi na snagu, počinje otkazni rok od tri mjeseca, a Vlada je, kaže Jovanović, već od ponedjeljka spremna sa sindikatima početi pregovore o novim granskim kolektivnim ugovorima.
Grčić: Hrvatska pripremljena za EU-fondove
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić odbacio je danas kritike o nepripremljenosti Hrvatske za dobivanje sredstava iz fondova EU, kazavši kako temeljem operativnih programa koje je prihvatila Europska komisija Hrvatsku u veljači iduće godine čeka avans od 150 milijuna eura za 2013.
Grčić je novinarima ispred Banskih dvora rekao kako je kriva pretpostavka da Hrvatska nije pripremljena za EU-fondove, navevši da je Europska komisija krajem listopada prihvatila sve poslane operativne programe, brže nego kod svih drugih zemalja EU.
Pojasnio je kako je odobravanje operativnih programa uvjet za početak javne nabave za bilo koji projekt, a ona traje, dodao je, tri do šest mjeseci.
“I sada je u postupku javne nabave 480 milijuna eura vrijednosti projekata, što pokriva kompletnu alokaciju za 2013. To je istina”, istaknuo je Grčić.
Za iduću godinu, naveo je, u završnoj su fazi projekti vrijedni više od milijardu eura (Hrvatske vode, željeznica, zaštita okoliša), a njihovo ugovaranje krenut će krajem iduće godine.
Ne postoji formalna mogućnost da se to dogodi ranije, objašnjava Grčić, zato što je 2014. godina “godina programiranja u cijeloj Europi”. “Sada se usvajaju partnerski sporazumi, a onda ide predaja operativnih programa u Komisiju na odobravanje, što je u hrvatskom slučaju oko 30. lipnja. Znači, treba još par mjeseci za odobrenje, a onda ide proces akreditacije”, objašnjava Grčić.
Hrvatsku očekuje avans za 2013. u veljači iduće godine od 150 milijuna eura, a avans za 2014. čim završimo akreditaciju sustava za razdoblje 2014.-2020. i to će biti pri kraju iduće godine, dodao je i ponovno naglasio da Hrvatska nije promašila niti jedan rok te da su svi operativni programi u Komisiji odobreni u rekordnom roku.
Novinari su ga pitali i zašto bi građani vjerovali danas predstavljenim Vladinim reformskim mjerama, a Grčić je odgovorio kako drugog izbora nema.
“Nemamo drugog izbora, nemamo prostora za kalkuliranje hoćemo li nešto provesti ili ne – mi ćemo to provesti”, rekao je Grčić i dodao kako je Vlada svjesna da su kod pojedinih mjera mogući i problemi.
Mi smo toga svjesni, neće biti lako, ali mi to moramo provesti, rekao je.
