U državama članicama EU-a svake godine na prometnicama pogine 30 tisuća ljudi, 1,5 milijuna pretrpi ozljede u prometnim nesrećama, a čak 120 tisuća postaju osobe s invaliditetom. Kako bi preokrenula negativni trend, Europska komisija će pokušati nametnuti svim državama članicama obveznu ugradnju limitatora brzine u rabljene i nove automobile.
Stručnjaci napominju kako je u većini država dobra prometna regulativa, ali vozači ne poštuju prometne znakove, pa se tako kada je na prometnicama dozvoljena brzina od 130 kilometara na sat, zna voziti i više od 200 na sat. Isto je i na našim cestama: pred kraj ljeta policajci PU ličko-senjske zaustavili su mađarskog državljanina koji je upravljao svojim Audijem brzinom od 258 km/h na cesti gdje je brzina ograničena na 130 km/h. Novčano je kažnjen i dobio je jednogodišnju zabranu prometovanja na našim cestama.
Godine za prilagodbu
Jedan od prijedloga Europske komisije je da se na teritoriju EU-a maksimalna brzina u svim automobilima ograniči na 115 kilometara na sat. Drugi izvori iz Komisije, pak, navode da neće biti toliko strogi. Tako britanski Guardian piše da će se vozačima rabljenih automobila i tvornicama nametnuti da u automobile instaliraju naprednu tehnologiju koja će osigurati da vozač nikad ne prijeđe ograničenje brzine koje je vezano uz pojedinačnu prometnicu.
Pojednostavljeno rečeno, ako je dopuštena brzina 120 km/h, sustav, koji će funkcionirati pomoću osjetljivih senzora, kamera, satelita, neće dopuštati vozaču da vozi više od ograničenja. Senzori će, dakle, reagirati na ograničenje koje je postavljeno na cesti. Čim vozač prijeđe na dionicu ceste na kojoj je dozvoljeno voziti 130 km/h, sustav će onda dati “dopuštenje” da se poveća i brzina.
Dr. sc. Zdravko Peran, sudski vještak za cestovni promet, kaže da prijedlog Komisije ide u dobrom smjeru.
– Naravno da će se na tu odluku žaliti ljubitelji brzine i autoindustrija, ali mislim da su važniji životi i zdravlje ljudi koje svakodnevno ugrožavaju neodgovorni vozači. Brzine su u izravnoj vezi s brojem smrtnih slučajeva. I na našim cestama se znalo voziti 200 i više na sat. Postoji više ideja; jedna je da se u sve automobile ugrade limitatori koji će onemogućiti vožnju iznad 115 kilometara na sat, ili sustav koji će reagirati na ograničenje brzine i tako kontrolirati papučicu gasa. Ne zna se točno kada će naredba Europske komisije nastupiti, ali logično je da ostave određeni broj godina za prilagodbu – kaže Peran, kojega smo upitali jesu li ta tehnička rješenja lako ugradiva u rabljene automobile.
Britanci se već žale
– Sve se to da relativno lako razraditi, samo je pitanje tko će pokriti troškove za rabljene automobile. Što se tiče novih automobila, ako to Europska komisija naredi, onda će se ti limitatori stavljati direktno na tvorničkim trakama – kaže Peran.
Nekoliko država već je poslalo primjedbe na ideju Europske komisije, a u nezadovoljstvu prednjače Britanci. Tvrde da ne žele da im EU birokrati uvode novog Big Brothera koji bi njihove građane i automobile nadzirao preko satelita.
Britanski stručnjaci također navode da bi i sami limitatori mogli izazvati prometne nesreće, primjerice ako vam, tijekom pretjecanja, iz suprotnog smjera dolazi automobil koji možete izbjeći samo brzim menevrom, a vi stišćete papučicu koja zbog limitatora ne reagira. Iz Europske komisije poručuju da neće odustati, plan im je, kažu, do 2020. godine smanjiti za trećinu broj smrtnih slučajeva na cestama.
Zabrinjavajući podaci
No, Britanci uzvraćaju i tvrde da im je sigurnost na cestama jedna od najboljih u EU-u pa tako navode da su 2011. imali 1901 poginulog u prometu, a 2012. godine – 1754. Za usporedbu, prošle godine u Francuskoj su poginule 3654 osobe na cestama, a u Njemačkoj 3657.
U Hrvatskoj je u 2012. godini u prometnim nesrećama poginulo 393 ljudi, a godinu prije 418. Iako se broj poginulih iz godinu u godinu smanjuje, ti podaci su ipak zabrinjavajući, posebice ako imamo na umu da u Britaniji živi 63 milijuna stanovnika, a da ima godišnje 1754 mrtvih na cestama.