„Raduje me da smo kao narod usvojili pravila demokracije. Mi smo usvojili demokratski način izražavanja, nakon jednoumnog sustava i diktature partije koja je sve određivala. Ovaj referendum je znak usvojenosti demokracije” ističe zadarski nadbiskup Želimir Puljić, predsjednik HBK, komentirajući rezultate i tijek referenduma.
„Temeljem izglasanog uzorka možemo reći da većina hrvatskog naroda misli tako kako su se opredijelili. Rezultat referenduma je dobar, pozitivan odabir onih koji su shvatili da to ide u kontekst njihova antropološkog, vjerničkog i narodnog opredjeljenja. Ali bilo bi sigurnije da je odaziv ljudi na referendum bio veći. Moja kritika je činjenice da je malo ljudi izašlo na referendum. Očekivao sam da će više, ne u smislu opredjeljenja ‘Za’, nego izlaska. Jer referendum nije bio samo neko političko pitanje, makar se u zadnje vrijeme previše politiziralo, nego je bilo antropološko opredjeljenje, što je jako važno. U tom kontekstu mi je, usprskos pozitivne odrednice hrvatskog naroda, žao da je veliki dio ljudi ostao kod kuće” kaže mons. Puljić, smatrajući to neprosvijećenošću i neodgovornošću.
„Ne može se reći da smo otišli unazad i pokazali da nismo na europskoj razini. Jer zemlje koje su stavile takvu definiciju braka u ustav su u Europi. Znam za podatak više od 80 udruga iz Europe koje čestitaju inicijatorima i onima koji su se odazvali na referendum. Podržali su taj referendum. Nije to ništa nenarodno, protiv demokracije, protiv čovjeka. Ali jest demokratski čin kojeg ja biskup i kao član ovog naroda od srca pozdravljam – da je demokracija pokazala i ovdje svoje pravo lice – mogućnost da se ljudi izraze. Ne mogu pohvaliti one koji nisu izašli. Ipak, dosta ih se opredijelilo i pokazalo što misli. Ali ja bih volio da ih je izašlo 80-90 %. Onda bismo pokazali točno što hrvatski narod misli” kaže nadbiskup.
Smatra da je razlog neizlasku utjecaj političkog diskursa. „Ljudi su umorni od politike, i kad su osjetili da se u to previše uplela opredjeljenjem javnih službenika, rekli su, više je dosta te politike. No referendum nije neuspio jer dvije trećine ljudi se opredijelilo za definiciju braka prema prijedlogu Inicijative. I ona će ući u Ustav snagom odabira, snagom opredjeljenja. Moj stav je kritički u smislu odaziva, jer je to bio referendum gdje se trebalo listom izjasniti, da svi znaju – oni koji su na vlasti i oni koji nisu, što misli ovaj narod. Inicijativa za referendum nije počela politički, bio je antropološki izazov na koji je narod odgovorio potpisima kojih je prikupljeno više nego je traženo. Znači, ipak je bila neka motivacija. Kod samog referenduma dogodilo se nešto što nama inače u glasačkom ili referendumskom očitovanju nekad fali. Fali nam to da demokraciju ne znamo koristiti u radosti. Nedostaje ono u čemu važnu ulogu imaju mediji i odgovorni u javnom polju. U Americi npr. mjesec dana je opće slavlje, cijela Amerika je na nogama. Nije važno jesi li republikanac ili demokrat. Ali svi sudjeluju, to je kao vrsta teatra u pozitivnom smislu riječi. Na pozornici smo, svi igramo, obrazlažemo, svi tumačimo, uvjeravamo, svi tražimo suradnike – i to se sve događa u radosti. I tko pobijedi, čestita drugome. Mi nismo kadri provesti taj drugi dio, sastavni dio procesa postaje raslojavanje. Tko izgubi, ne može čestitati. Nama fali radosti kod izbora. Kod nas je previše crno-bijela tehnika. Ako pobijede moji, onda ‘udri’ po onima koji su izgubili. Ne! Demokracija je u tome da svatko ima pravo reći što misli, što osjeća. A ne zastrašivati. Mi smo zaista u ovoj kampanji doživjeli puno zastrašivanja. Najavom da će doći fašistički mentalitet, do javnog opredjeljenja da ljudi ne glasuju po savjesti, nego ‘Protiv’. Nakon pozitivnog opredjeljenja za demokraciju, što nije bilo lako nakon pedeset godina jednoumlja, fali nam učiti ljude da se raduju kad se raspišu izbori, referendum; kad je u pitanju neko opredjeljenje, idemo jedni druge uvjeravati” kaže nadbiskup Puljić, smatrajući neosnovanom najavu dolaska fašističkog mentaliteta u hrvatskom društvu.
„Treba dati mogućnost čovjeku da opredjeljenje izrazi bez straha. Koga se više imam bojati? Ja imam pravo reći da je ovo antropološka stvar u kojoj bi zaista bilo čudno da šutimo. Ja javno pozdravljam da je obitelj zajednica muškarca i žene. I pozdravljam da to uđe i u Ustav. Makar je to i u Obiteljskom zakonu bilo pozitivno riješeno. Ne smeta me da to uđe i u Ustav. Dapače. To je sigurnije” ističe nadbiskup.
Upozorava da politika pojedinca zbuni, zavede, drukčije intonira – i ljudi odustanu od izražavanja. „Ne bih išao za sužavanjem vlasti naroda. Treba osluškivati što narod misli, želi. Iz ovoga treba učiti. Svako negativno i prenaglašeno ideološko iskustvo može nam biti poruka i pouka da se u sljedećim etapama korigiramo. Mi smo narod koji uči. Nije napredno i dobro kad se pojedince proglasi da su pametni, napredni, europski, a drugi zaostali, barbarski. Treba argumentima pristupiti stvarnosti” kaže mons. Puljić. Ističe kako se sve više osjeća da su ljudi apolitični. Umorni su od manipulacija koje se nažalost događaju.
„Vjerujem da je veliki dio apstinirao rekavši ‘Ah, ponovno se političari upliću unutra’. Krivo mi je da se nije zadržala razina kao što je bila kad su se prikupljali potpisi. Baš je bilo narodno gibanje. Siguran sam da bi ih izašlo više da nije bilo političkog naboja koji je pokazao određeni strah, prepao se naroda koji je za vratima. A u službi smo naroda. Ne treba se bojati naroda. Treba mu samo dati mogućnost da se opredijeli, da mu se objasni i kaže o čemu se radi” kaže nadbiskup.
Ne smatra da je na djelu polarizacija naroda koje se moramo bojati. „Ali moramo svi učiniti sve da se ona ne dogodi – ona je moguća. Ovisi kako će se postaviti mediji i politička nomenklatura. Svima nam je stalo da čovjek u Hrvatskoj dobro živi. Referendum je prošao, treba se boriti da narod bude zaposlen, da ne bude sirotinje. Polarizacija može biti na ekonomskom planu, između onih koji imaju i onih koji nemaju i ne mogu imati” kaže mons. Puljić.
Ne opravdava čin uskrate akreditacije pojedinim medijima od strane Inicijative. „Šteta da se predstavnike Inicijative nakon referenduma nije čulo u medijima, kakvo je njihovo raspoloženje. Siguran sam da je pozitivno, da nisu uzalud uložili toliko truda i pretrpjeli takvom medijskom kampanjom. Narod je uskraćen za informaciju, njihovom zaslugom, to ne hvalim. Ali ne mogu niti prihvatiti takvo homogeniziranje svih medija da izvijeste što Željka Markić i njeni suradnici misle nakon referenduma. I to ide k pretjeranoj polarizaciji koja nije dobra. Volio bih kad bismo izbore, referendume, drugačije, s radošću pratili, a ne udarcima s lijeva i desna. Ne odobravam da se neki mediji izoliraju, ali isto tako ne odobravam da se homogeniziraju, jer ima ljudi koji bi željeli čuti informaciju. Mediji nisu jednoumlje, mediji moraju biti raznoliki. Moraju prenositi što se u društvu događa. Pa i kad se zatvaraju vrata, moraju biti uporni i doći, a ne jedva dočekati,
‘Mi nećemo tamo zalaziti’. Ne može se ni to odobriti” zaključio je u osvrtu na referendum mons. Želimir Puljić, predsjednik HBK.
