ZADAR– Sociološka tribina, s kojom je jučer započeo drugi ciklus javne sociologije Odjela zadarskog sveučilišta, pokušala je dati odgovor na pitanje je li bolje društvo moguće?
Sociolozi Valerija Barada, Ratko Čorić, Mirko Petrić okupili su se oko knjige svog kolege Vjerana Katunarić, autora knjige Svjetski antibarbarus u kojoj govori o uzrocima propasti bivšeg i nadolaska novog socijalizma”. Moderatorica je bila Jadranka Čačić-Kumpes
Profesor Katunarić ponudio je novi socijalizam koji bi uzeo sve najbolje od onog propalog. Njegove bi osnovne postavke bile, prema onom što je prof. Katunarić iznio na tribini, trajna proizvodnja, a ne smeća koje želi drugim uvaliti i prodati. Razvijati usluge i skratiti radno vrijeme na pola, tako što bi se u tom plaćenom dijelu ulagalo u radnika.
To su samo teze nastale na analizi društva koje današnji svijet i globalna politika pokušavaju kao pojam izbaciti već 30 godina, kao što suvremena ekonomija nije dizajnirana za čovjeka, čulo se od prof. Katunarića koji je napravio analizu današnjeg društva odgovarajući na tri osnovna pitanja njemačkog filozofa Immanuel Kant. A to bi značilo da smo došli iz komunističkog pakla, što je besmislica, pa ispada da smo stalno u tranziciji.
– Komunizma nije bilo jer je radnička inicijativa bila onemogućena Partijom. Ljudi kod nas su malo radili, više bili na bolovanju ili odlazili raditi u Njemačku, naveo je prof. Katunarić koji je u raspravi ustvrdio kako zapravo demokracija blokira razvoj, tako što se vlasti mijenjaju, a s njima i ljudi koji ono što je bilo prije njih stavljaju u ladice zaborava.
– Mi smo sada na periferiji EU, govorimo o tome kako privući investicije i to očito na ponižavajući način. Umjesto toga naglašeni su incidenti, konture napetosti koja sve više podsjeća na izvanredno stanje, Katunarićev je odgovor na pitanje gdje smo.
A kamo idemo? Prema refeudalizaciji društva u kojoj se izdvajaju povlaštene i nedodirljive obitelji, ustvrdio je sociolog koji je knjigu posvetio svojim prijateljima- stradalnicima prijelaza iz socijalizma u kapitalizam u nadi kako će njihova djeca živjeti u boljem društvu.
Svjetski antibarbarus je djelo hrabrosti, ali i poticajno za razmišljanje, ali i za priloge koji su dali sudionici tribine. Ratko Čorić je tome dodao kako sloboda i solidarnost mogu društvo učiniti pravednim. Miro Petrić dodao je svoje mehanizme stvaranja boljeg društva, među ostalim, povezivanje s istim interesnim i ideološkim skupinama,a nadasve nadnacionalnim razmišljanjem. Valerija Barada je upozorila kako boljeg društva ne može biti bez prethodnog rješavanje ženskog pitanja. Navela je istraživanje po kojem bi plaćanjem onog što se ženama ne plaća za njihov rad, došlo do trećine Brutto društvenog proizvoda. Iako su žene te koje reprodukcijom stvaraju društvo nema civiliziranog društva bez feminizma, istaknula je dr. Barada, pozivajući se na prethodnu knjigu prof. dr. Katunarića. „Ženski eros i civilizacija smrti. Žele li ljudi bolje društvo, pitao se dr. Saša Božić, pročelnik Odjela sociologije, dok je dr. Biljana Kašić zazvala potrebu vraćanja ljudskog dostojanstva kroz rad.
Svi oni su se složili kako je sloboda tržišta zapravo totalitaristički sustav, a kako je ključna ideja u razvoju društva (koje je po svojoj stvarnosti nejednako) uspostava je ravnoteže.
