Vukovar i 22 godine nakon jednog od najvećih zločina poslijeratne Europe još traga za nestalima, a preživjeli traže pravdu iako su neki od počinitelja osuđeni te još traju suđenja u Hrvatskoj, Srbiji i na Haaškom sudu.
U bitki za Vukovar, koja je počela 25. kolovoza, a završila slomom obrane grada 18. studenoga 1991. godine, po podacima vukovarske bolnice, ubijene su 1624, a ranjeno 1219 osoba dok je nakon okupacije, u srbijanske logore odvedeno oko 8.000 vukovarskih branitelja i civila, a iz potpuno razrušenog grada prognano je oko 22.000 Hrvata i nesrba.
Tijekom posljednjih dana opsade dio civila i branitelja potražio je spas u vukovarskoj bolnici. Pošto su JNA i paravojne postrojbe zauzele bolnicu, izdvojeno je i iz nje odvedeno najmanje 260 osoba. Iz masovne grobnice na Ovčari 1996. godine ekshumirano je 200 osoba, a za ostalima još se traga. Na području Vukovarsko-srijemske županije još se traga za 464 nestale osobe kojima se svaki trag gubi upravo u ratnom Vukovaru 1991.
Za te i druge zločine počinjene nad civilima i zarobljenicima tijekom agresije i okupacije Vukovara podignute su mnoge opužnice na županijskim sudovima u Vukovaru i Osijeku te na Međunarodnome kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu i Specijalnom sudu za ratne zločine u Beogradu. No, iz Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL) smatraju da pravda “ni izdaleka nije zadovoljena” kad je u pitanju kažnjavanje zločina počinjenih nad Vukovarcima 1991. godine.
Po podatcima Državnog odvjetništva Republike Hrvatske (DORH), Županijsko državno odvjetništvo u Vukovaru pokrenulo je od 1991. do 30. rujna 2013. kaznene postupke protiv 291 osobe, od čega je u tijeku prekid istrage za 20 osumnjičenika, protiv 232 osobe podignuta je optužnica, 85 ih je osuđeno, a protiv 53 osobe postupak nakon podignute optužnice još traje.
Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku pokrenulo je kaznene postupke protiv 912 osoba, od čega je za 33 osumnjičenika istraga u tijeku, protiv 16 osoba istraga je u prekidu, optužene su 492 osobe, od kojih je 96 osuđeno, a u tijeku je kazneni postupak po podignutoj optužnici protiv 218 osoba.
Na Međunarodnome kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu zbog zločina počinjenih na području bivše SFRJ, među ostalim i u Vukovaru, podignute su optužnice protiv Vojislava Šešelja, Jovice Stanišića i Franka Simatovića, Slobodana Miloševića, Gorana Hadžića, Slavka Dokmanovića te Mile Mrkšića, Veselina Šljivančanina i Miroslava Radića.
Postupci protiv Vojislava Šešelja i Gorana Hadžića, uhićenog u srpnju 2011., još traju, a Jovica Stanišić i Frank Simatović nepravomoćnom presudom oslobođeni su optužbe u postupku koji još nije pravosnažan. DORH je 31. svibnja 2013. od tog suda i njegova Ureda tužiteljstva zatražio da mu dostave dio dokumentacije i dokaze iz predmeta vezanog uz Stanišića i Šimatovića koji se odnose na ratne zločine počinjene na području Hrvatske. To je zatraženo radi daljnjeg državnoodvjetničkog postupka i korištenja u kaznenim postupcima zbog ratnih zločina u kojima mjerodavna županijska državna odvjetništva već postupaju ili pak mogućeg sastavljanja novih predmeta vezanih uz podatke kojima se dosad nije raspolagalo.
Slobodan Milošević umro je u pritvoru u Scheveningenu 11. ožujka 2006., a Slavko Dokmanović počinio je samoubojstvo 1998. godine prije nego što je Raspravno vijeće tog suda donijelo presudu pa je postupak protiv njega zaključen te godine. Mili Mrkšiću izrečena je jedinstvena zatvorska kazna od 20 godina, ali je poslije oslobođen, a Veselinu Šljivančaninu zatvorska kazna od 10 godina i danas je i on na slobodi.
Iz DORH-a podsjećaju kako je Tužilašto za ratne zločine Republike Srbije u više predmeta pokrenulo kaznene postupke zbog više kaznenih djela ratnih zločina počinjenih na području Hrvatske. U postupku za ratni zločin na Ovčari Vijeće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu osudilo je 2009. godine 13 pripadnika negdašnje Teritorijalne obrane Vukovara i paravojne postrojbe “leva supoderica” na višegodišnje kazne, a petorica optuženih dobila su oslobađajuće presude.
Zbog zločina na Ovčari, pred srbijanskim pravosuđem osuđen je i Damir Sireta, izručen iz Norveške, na kaznu zatvora od 15 godina, Milan Bulić osuđen je na dvije godine, a pripadnik Teritorijalne odbrane Vukovara Petar Ćirić u srpnju ove godine osuđen je na 15 godina zatvora. Stanko Vujanović osuđen je na devet godina zatvora zbog ratnog zločina počinjenog u vukovarskoj gradskoj četvrti Sajmištu 1991. godine.
Iz Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL) ističu da pravda “ni izdaleka nije zadovoljena” kad je u pitanju kažnjavanje zločina počinjenih nad Vukovarcima 1991. godine.
Po riječima predsjednika HDLSKL-a Danijela Rehaka, još su izvan dosega pravde mnogi nalogodavci i kreatori agresije na Vukovar. “Od svih naših prijava koje smo podnijeli, po većini njih nije gotovo ništa rađeno”, tvrdi Rehak i dodaje kako bez kažnjavanja zločina počinjenih u Vukovaru 1991. godine Vukovarci teško mogu pronaći svoj mir i 22 godine nakon Domovinskog rata. “Imamo obnovljene kuće i koliko-toliko pristojan život, ali nemamo unutarnjeg mira jer nas još boli da oni koji su zločine činili za to nisu odgovarali”, kaže taj Vukovarac, i sam ratni stradalnik i zatočenik negdašnjih srpskih koncentracijskih logora.
