U Hrvatskoj je 2011. godine bilo 2.246.910 stanova, odnosno objekata za stanovanje – stanova i obiteljskih kuća, što je povećanje u odnosu na 2001. godinu za čak 19,7 posto.
Nastanjeno je njih oko 1,5 milijun, a oko 400 tisuća je privremeno nenastanjeno ili napušteno, dok ostatak čine, primjerice, stanovi za odmor ili iznajmljivanje turistima.
Gotovo 89 posto svih stanova privatno je vlasništvo, a od onih koji su nastanjeni još i više – ukupno 97 posto, što znači da većina Hrvata živi u vlastitim stanovima.
Nastanjeni stambeni prostori u prosjeku imaju 81 četvorni metar. Najbolji standard, čini se, imaju stanovnici Međimurske županije – prosječna stambena jedinica ondje broji čak stotinu četvornih metara, a tek nešto manje imaju stambeni objekti u Zagrebačkoj i Koprivničko-križevačkoj županiji.
Na začelju je grad Zagreb, gdje prosječni stan ima ‘svega’ 71 kvadrat, a ispod državnog prosjeka su i stanovi u Splitsko-dalmatinskoj i Šibensko-kninskoj županiji, ukupno 76 četvornih metara.
Najviše nastanjenih stanova, njih više od trećine (34,4 posto) ili više od pola milijuna, ima tri sobe, a možemo se pohvaliti da imamo i 0,1 posto ili 1533 ‘gnijezda’ koja broje devet i više soba. U zemlji je registrirano 215 beskućnika.
To su samo neki od podataka iz popisa stanovništva 2011. godine, koje je na novinskoj konferenciji u petak predstavio Mario Krištof, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku.
– Ovo je posljednja objava podataka iz popisa stanovništva 2011.godine. Taj je opsežni posao u tehničkom dijelu gotov, preostaju nam još određene analize – najavio je Krištof, koji je uz podatke o stambenim jedinicama iznio i one o migracijskim obilježjima te ekonomskoj aktivnosti.
Što se tiče komunalnih uvjeta u kojima se nalaze hrvatska kućanstva, većina ih ima struju, vodu i kanalizaciju. Ipak, među 1,5 milijun nastanjenih stambenih objekata u Hrvatskoj, njih oko 2,5 tisuće (0,2 posto) nema električnu energiju, a bez struje živi oko pet tisuća stanovnika!
Oko 38 tisuća kućanstava (2,5 posto) nema zahod, 27 tisuća vodovod, dvije tisuće kuhinju a oko 60 tisuća kupaonicu unutar stambenog objekta. Bez kuhinje, kupaonice i zahoda (zajedno) u sklopu stana je 597 kućanstava ili 1080 osoba.
– To ne znači da ta kućanstva uopće nemaju zahod i kupaonicu, nego se oni obično nalaze izvan stambenog objekta. Imate u Zagrebu u centru grada zgrade u kojima i do pet stanova dijeli jednu kupaonicu ili zahod – kažu u DZS.
Dodajmo da je većina stanova u Hrvatskoj izgrađena od 1961. do 1990.godine, a najviše se gradilo od 1971. do 1980.godine, kada je izgrađeno više od 325 tisuća stanova/kuća ili 21,7 posto od današnjeg broja.
Istaknimo i da je 86,2 posto hrvatskog stanovništva rođeno u Hrvatskoj a njih 13,7 posto (više od 580 tisuća) u inozemstvu, dok je za oko 7,5 tisuća mjesto rođenja nepoznato.
Najviše, ili 52 posto, živi u mjestu rođenja, dok među onima koji su rođeni u inozemstvu najviše njih dolazi iz BiH (409 tisuća ili 9,6 posto) te Srbije (oko 53 tisuće ili 1,2 posto).
Grad s najvećim udjelom stanovništva rođenog u inozemstvu je Knin, u kojemu živi 36 posto stanovnika rođenih izvan Hrvatske.
ZANIMLJIVI PODACI O DALMACIJI:
– Prosječna kvadratura stana/kuće: u Splitsko-dalmatinskoj i Šibensko-kninskoj županiji 76 četvornih metara, u Zadarskoj 84 kvadrata, Dubrovačko-neretvanskoj 83 kvadrata; hrvatski prosjek: 81 četvorni metar;
– Najviše stanova za odmor i rekreaciju ima Zadarska županija (oko 40 tisuća), Splitsko-dalmatinska županija s 30.187 je na trećem mjestu, Šibensko-kninska s 27,8 tisuća na četvrtom, a Dubrovačko-neretvanska s oko sedam tisuća na desetom mjestu;
– Dubrovačko-neretvanska županija treća je u Hrvatskoj s najvećim udjelom stanovništva rođenog u inozemstvu (19,1 posto), a iza Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske; Knin je grad s najvećim udjelom stanovništva rođenog u inozemstvu (36,8 posto);
– Vir u Zadarskoj županiji je druga općina u Hrvatskoj s najmanjim udjelom stanovništva rođenog na području te općine (26,3 posto);
– Prema stopi zaposlenosti tri dalmatinske županije (Splitsko-dalmatinska, Zadarska i Šibensko-kninska) ispod državnog prosjeka, jedino Dubrovačko-neretvanska iznad;
– Korčula i Solin na šestom i sedmom mjestu među gradovima s najvećom stopom aktivnosti u zemlji (postotni udio radno aktivnog stanovništva iznad 15 godina života);
– Obrovac na prvom (33,1 posto), Imotski na trećem (30,5 posto) i Knin na petom mjestu (28,5 posto) među gradovima s najvećom stopom nezaposlenosti;
– Hvar na osmom mjestu među gradovima s najmanjom nezaposlenosti (10,5 posto);
– Podstrana na drugom mjestu među općinama s najvećim udjelom kućanstava koje posjeduju osobno računalo (67,7 posto), odmah iza Stupnika u Zagrebačkoj županiji (68,1 posto); visoko i Župa Dubrovačka te Bol (oko 66 posto);
– Gradovi s najmanjim udjelom kućanstava koje posjeduju osobno računalo: Vrlika (25,7 posto), a slično Skradin, Obrovac, Drniš i Benkovac; općine Civljane 3,9 posto, Ervenik, Lećevica, Kistanje, Biskupija i Unešić (od osam do 15 posto) – razlog: uglavnom staračka domaćinstva;
– Dalmacija ima 43 beskućnika.
