U sljedećih petnaestak dana Vlada će istovremeno predstaviti rebalans ovogodišnjeg proračuna i svoje proračunske planove za sljedeću godinu. I dok će u rebalansu zapravo »priznati« kako je odradila ovu godinu i koliko je odstupila od zacrtanog, planovi za sljedeću godinu bit će najava onoga što Hrvatska planira učiniti u proceduri prekomjernog deficita kako bi pod nadzorom Europske komisije za, najvjerojatnije, dvije godine proračunski deficit spustila na prihvatljivih tri posto BDP-a. Ovisno o tome koji će tempo za smanjenje manjka u proceduri prekomjernog deficita Hrvatska dobiti krajem godine, ti se proračunski planovi mogu i mijenjati nakon donošenja proračuna za 2014. godinu i Vlada će prema tome kombinirati svoje mjere smanjenje troškova ili povećanja prihoda.
Konstatirati pozicije
No, za ovu godinu u rebalansu će samo konstatirati pozicije s kojih kreće u proceduru prekomjernog deficita. Prema neslužbenim informacijama koje smo dobili iz više izvora zasad se u rebalansu ovogodišnjeg proračunu deficit kreće oko 16 milijardi kuna, što je oko pet posto BDP-a. U taj je iznos kako tvrde naši izvori uključeno i više od tri milijarde kuna koliko je država jednokratno izdvojila za sanaciju zdravstva. No, kako je planirani deficit opće države trebao biti 12,24 milijarde kuna (3,6 posto BDP-a), on je u ovoj godini i bez te interventne mjere u zdravstvu probijen. Uz to naši izvori napominju da je riječ o nacionalnoj, a ne europskoj metodologiji, izračuna deficita tako da bi on uz metodologiju Europske Unije mogao biti i nešto veći.
Nemoguće dirati u većinu rashoda
Ono što će se u ovom rebalansu sigurno smanjivati su kapitalni izdaci, odnosno ulaganja države u kapitalne projekte. Priznali su to nedavno i u samoj Vladi ističući kako će iz proračuna isključiti projekte koji ne mogu biti započeti u ovoj godini, ili sredstva koja neće biti potrebna za realizaciju pojedinih projekta koji se »provlače« kroz nekoliko godina. Uz to će se smanjiti i dio sredstava koje su kao vlastiti doprinos u proračunu bila predviđena kako bi se mogao povući novac iz europskih fondova, ali projekti na koje se odnose nisu pripremljeni. Iste argumente o tome da je nemoguće dirati u većinu rashoda naši sugovornici koriste i kad govore o sljedećoj godini dodajući da prostora za rezanje nema ako se neće mijenjati zakoni kojima su određena prava pojedinih skupina.
Uz izvanredne izdatke za zdravstvo ovu je godinu obilježilo i to što su pojedini prihodi manji od planiranih, što bi također moglo utjecati na konačnu visinu deficita.
– Teško možemo smanjivati rashode kad se zna da će mirovine u ovoj godini koštati 37 milijarda kuna, plaće su sa zdravstvom veće od 30 milijarda. Sve su veći i izdaci za naknade nezaposlenima. U zdravstvu već ionako pokrivamo gubitke, što bi tek značilo da tamo smanjujemo rashode. Nemoguće je dodatno smanjiti deficit ako nekome ne smanjujemo prava ili ne povećamo poreze, a to za ovu godinu više nije u igri, kažu naši izvori iz Vlade.
Novi rezovi
Plan je Vlade za proračun sljedeće godine smanjiti povlaštene mirovine veće od pet i pol tisuća kuna, povećati međustopu PDV-a sa deset na 13 posto, te trošarine na duhanske proizvode. No, i uz to mjere proračun bi u sljedećoj godini bio u minusu većem od 15 milijardi kuna i pitanje je hoće li Europa prihvatiti takvo minimalno smanjenje deficita. Dio analitičara tvrdi da to i ne bi bilo minimalno smanjenje deficita jer prognoziraju da će deficit opće države u ovoj godini biti bliže 20 nego 16 milijarda kuna, pogotovu kad se na njega primjeni europska metodologija.
