Sljedeće godine više nema poticaja za stambenu štednju, odlučila je Vlada na današnjoj sjednici, uputivši na saborske klupe najavljivane izmjene zakona o poticajima na stambenu štednju, prenosi Jutarnji list.
No, umjesto ranijih najava, u kojima je ministar financija Slavko Linić zagovarao trajno ukidanje te vrste poticaja, a čemu su se suprotstavile stambene štedionice i koalicijski partner HNS, u Sabor sada ide „umivena” verzija, koja govori o privremenom ukidanju poticaja na stambenu štednju, i to samo u 2014. godini.
„Ovo nije ukidanje, nego korekcija za jednu godinu. Vidjet ćemo učinke. Uštede su potrebne, ulazimo u Proceduru prekomjernog deficita i više nema zezanja. Svaki trošak koji nije vitalan može biti predmet korekcije”, poručio je premijer Zoran Milanović.
Linić je, pak, iznio podatke zbog kojih se Vlada odlučila na ovakav potez. Naime, od 1998. godine do danas država je iz proračuna isplatila oko dvije milijarde kuna poticaja za stambenu štednju. Istodobno, na temelju te štednje odobreno je samo oko 5,5 milijardi kuna kredita.
Linić: Želimo zaoštriti odnos Vlade prema kreditnim institucijama
Vlada je s današnje sjednice u Sabor poslala konačan prijedlog Zakona o potrošačkom kreditiranju, zbog kojeg je već ušla u sukob s bankarima.
„Želimo zaoštriti odnos Vlade prema kreditnim institucijama”, kazao je ministar financija Slavko Linić, istakavši kako je cilj države pojačati zaštitu građana u njihovu odnosu s bankama.
Po novom, naknade banaka morat će biti vezane uz stvaran trošak odobravanja kredita, a banke neće moći uvoditi nove naknade nakon sklapanja ugovora o kreditu.
Bankari će pisanim putem morati upozoriti dužnike o rizicima koje im nose promjene tečaja, promjene kamatnih stopa i gubitak prihoda. Kod primjene promjenjivih kamatnih stopa, one će morati biti vezane uz parametre kao što su EURIBOR, LIBOR ili prosječna kamatna stopa, i njihova će promjena ovisiti o promjeni tih parametara.
Novi zakon donosi veću zaštitu i dužnicima u švicarskim francima. Naime, kod onih kredita koji su vezani uz valutu koja je u određenom razdoblju ojačala za više od 20 posto, kamatna stopa i kamatna marža ne smiju biti veće od onih koje su ugovorene na početku. Time se, tvrde u Vladi, štite dužnici koji su žrtve divljanja kamatnih stopa, ali i tečaja „švicarca”, što je mnoge proteklih godina odvelo na prosjački štap.
Novim se zakonom ograničavaju i kamatne stope na stambene kredite jer one više neće moći biti veće od prosječne kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj, uvećane za trećinu. Kod ostalih kredita, kamatna stopa neće smjeti biti veća od prosječne kamatne stope uvećane za polovinu.
Veću zaštitu imat će i dužnici koji muku muče s minusima po tekućim računima. Najmanje 30 dana prije promjene, banke će morati obavijestiti dužnike o izmjeni iznosa dopuštenog prekoračenja po tekućem računu, ili o njegovu ukidanju. Istodobno, trebat će mu omogućiti 12-mjesečnu otplatu iznosa za koji je prekoračen dopušteni minus.
„Ovdje se radi o zaštiti potrošača. Kad su rasprave, a ona traje cijelo vrijeme, uvijek će biti pitanje može li i u kojoj mjeri smije država intervenirati u ovakvim situacijama”, kazao je premijer Zoran Milanović, dodavši kako se time pokušava ograničiti arbitrarnost banaka i njihov ekstraprofit.
„Ovo će biti predmet raznih tumačenja, vjerojatno i tužbi, ali mi smatramo da je naš zadatak da štitimo potrošače, da istovremeno ni bankama ne radimo gubitke. Postavljamo određena pravila igre kako bi ljudi mogli normalno i sigurnije ulaziti u kreditne aranžmane i kako kredit ne bi bio hazard”, poručio je Milanović.
Ipak, podsjetio je kako odluka o kreditu na kraju ovisi o svakom pojedincu i njegovu imovinskom stanju.
„Svatko je gospodar svoje sreće. Svatko treba dobro procijeniti što potpisuje. Na kraju dana svatko zna može li si priuštiti jednosoban ili dvosoban stan, automobil od 100 ili 300 konjskih snaga. To je na pojedincu”, zaključio je premijer.
