Šuker nema što govoriti, on je bio najgora šteta za financije zadnjih godina. U njegovih šest godina mandata, u pet godina najžešće recesije, proračunska potrošnja bila je 120 milijardi kuna svake godine.
Od šest godina njegova mandata pet je bilo neodrživih i nema što prigovarati ovoj Vladi za jednu neodrživu godinu. Nama je proračunska potrošnja prije 10 godina bila 85 milijardi kuna i to dovoljno govori o svemu.
Tako nam je makroekonomist dr. Ante Babić komentirao jučerašnju raspravu u Saboru o državnom proračunu tijekom koje je za narasli deficit, koji je krajem rujna iznosio 13,3 milijarde kuna dok je planirani za cijelu godinu 10,25 milijardi, Ivan Šuker, bivši ministar financija i HDZ-ov zastupnik, poručio Vladi da su napravili više grešaka nego naši momci nekidan u Maksimiru i da će ovakav proračun Hrvatsku do kraja godine dovesti u deficit od 16 milijardi kuna.
O čemu priča Šuker?
Stav sličan Babićevu ima i ekonomski analitičar dr. Damir Novotny koji kaže da naš deficit nije posljedica financijske krize nego strukturni problem i da nam je tijekom pet godina krize ekonomska aktivnost padala a rasli rashodi.
– To nije samo problem ove vlade, sve prijašnje vlade, ovisno o duljini mandata, odgovorne su za njega, pa ni gospodin Šuker nema prava govoriti što govori kada je sudjelovao u kreiranju strukturnih problema – smatra dr. Novotny.
Ova se dva analitičara slažu sa Šukerovim ocjenama o tome koliki će deficit biti krajem godine, dr. Babić veli preko 15 milijardi kuna, a dr. Novotny ga procjenjuje na razinama od 15 do 16 milijardi kuna.
– Ono što rade Italija i Srbija treba napraviti i kod nas. Srbija je plaće javnom sektoru srezala za 20 posto. Otpuštanja u tom sektoru ne smije biti, ali bolje je dobiti manju plaću nego nikakvu. Treba preispitati i mirovine koje se isplaćuju po posebnim propisima. Tako su se krizi othrvala i Irska, Portugal i Italija – rekao nam je dr. Novotny.
Dr. Babić kaže da se ne može načuditi što u fiskalnim smjernicama Vlada za iduće godine planira potrošnju na razinama od 131, pa 135 milijardi kuna, ako se zna da nam je porezni kapacitet oko 105 milijardi kuna, a mogao bi biti i 100 milijardi kuna godišnjih poreznih prihoda.
Treba srezati potrošnju
Prema njemu, naša potrošnja morala bi se svesti u okvire prihoda, a to se može napraviti tako da se u svakom ministarstvu koja imaju niz mjera i poticaja od kojih su neke efikasne a dobar dio nije takav, ukinu neefikasne mjere, čime bi se budžet ministarstava srezao za 10 do 20 posto, a iste rezove treba primijeniti i na javna poduzeća te na općine i gradove koji nisu održivi.
Na našu konstataciju da nas dogodine vjerojatno očekuje ulazak u proceduru prekomjernog deficita koja je u Europskoj uniji propisana za zemlje čiji deficiti probiju tri posto BDP-a, a hrvatski je u lipnju bio 3,4 posto, dr. Babić veli:
– Hvala Bogu za to. Kad sami već ne znamo, a političari se boje pozivanja MMF-a, onda će nas ta procedura svesti u neke normalne okvire. Ta je procedura slična onoj s MMF-om, Europska komisija vam dođe, porazgovarate s njom, napravi se program i onda se provjerava idete li u smjeru smanjivanja deficita. Ako ne idete, postoje i kazne za nepridržavanje tog dogovorenog programa.
