Slovenija, Cipar, Hrvatska i Španjolska jedine su četiri države članice EU u kojima je zabilježen pad plaća u drugom kvartalu 2013. godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Eurostat navodi da su plaće u Sloveniji pale 5,9%, Cipru 4,6%, Hrvatskoj 0,6% i Španjolskoj 0,3 posto.
Na drugom su kraju liste Estonija, Litva i Rumunjska s povećanjem plaća od 6 do 7,7 posto, dok je za cijelu Uniju cijena sata rada na godišnjoj razini porasla samo 0,9 posto. No čak i s tom iznadprosječnom stopom rasta siromašne države iz nekadašnjeg socijalističkog bloka godinama će nadoknađivati zaostajanje za bogatim zapadom.
Kad se uprosječe, proizlazi da prosječno plaćen Europljanin godišnje zaradi oko 30 tisuća eura bruto, no najslabije plaćeni Bugari zarađuju šesnaest puta manje od najbolje plaćenih Danaca.
U Austriji se godišnja zarada radnika povećala na 41 tisuću eura te su Austrijanci po zaradama pri vrhu Europe. Pri vrhu su i po udjelu zaposlenosti u ukupnom radnom kontingentu od 72 posto, dok u Hrvatskoj posao ima tek svaki drugi stanovnik u radnoj dobi. Prije odlaska u mirovinu Austrijanci odrade 36 godina, a Hrvati iza sebe imaju 31 godinu radnog staža. Ukupna stopa doprinosa za socijalna osiguranja nešto je veća u Austriji nego u Hrvatskoj i iznosi 36,6 posto od bruto plaće, no radniku se od plaće oduzima 14 posto doprinosa, a poslodavcu 22,6 posto. U Hrvatskoj se veći dio doprinosa uzima iz radnikove plaće – 20 posto, a 15,2 posto ide na teret poslodavca. Ukupno za doprinose odlazi 35,2 posto bruto plaće. Najveće opterećenje plaća doprinosima ima Francuska – 40,1 posto, od čega se 9,5 posto uzima od radnika, a 30,6 posto obveze su koje terete poslodavca.
