Novi model obračunavanja i isplaćivanja otpremnina debelo bi smanjio sadašnje iznose otpremnina, a profitirali bi samo oni s 20 i više godina radnog staža. Tako makar ispada prema simulaciji iz analize koju je za Ministarstvo rada i mirovinskog sustava napravila Svjetska banka prema kojoj bi otpremnina radnika s mjesečnom bruto plaćom od 10.000 kuna što je oko 6630 neto, koja sada za pet godina radnog staža iznosi 16.666 kuna, po novom modelu bila 10.334 kune, čak 6332 kune manje. Isti taj radnik za 15 godina radnog staža dobiva 50.000 kuna otpremnine, a po novom bi modelu dobio 9394 kuna manje ili 40.605 kuna.
Tek s 20 godina staža ovaj bi radnik mogao računati na veću otpremninu po novom modelu koja bi iznosila 62.267 kuna što je 2267 kuna više nego sada, dok bi s 30 godina staža dobio po novom 125.199 kuna čak 65.199 kuna više od sadašnje otpremnine. No, u Hrvatskoj je malo sretnika koji uspiju prikupiti toliki staž, mnogo je više onih koje poslodavci šalju u prijevremenu mirovinu.
U analizi Svjetske banke stoji da su simulacije samo predmet za razgovor i promišljanje, napravljene su temeljem procjena doprinosa od 1,5 posto koji bi poslodavci na plaću svojih radnika uplaćivali u fond otpremnina i prinosa na sredstva u fondu od pet posto.
Reformom otpremnina po uzoru na austrijsku reformu iz 2003., Ministarstvo rada namjerava isplatu otpremnina s poslodavaca prebaciti na fond. U njega bi poslodavci svakog mjeseca uplaćivali doprinose na ime i račun svakog radnika, zaposlenog na određeno, neodređeno, privremeno ili sezonski. Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava, bio nam je u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju kazao da će taj novi fond biti pri mirovinskom fondu i da će od kada se ustroji postojati prijelazno razdoblje od pet ili 10 godina u kojem će radnici dobivati otpremnine po starom zakonu.
Poslodavci će u fond uplaćivati sredstva koja će se izdvajati iz sadašnjeg doprinosa za zapošljavanje i za zaštitu na radu, a oni se sada na bruto plaće obračunavaju po stopama od 1,7 posto, odnosno, 0,5 posto, no koliki će to doprinos za otpremnine biti još nije poznato. Radnici će ta sredstva moći koristiti u slučaju otkaza, ali ako imaju u vidu neki novi posao, ne moraju podizati otpremninu, nego novac ostaviti na računu i koristiti ga prigodom odlaska u mirovinu.
Sredstva glase na ime radnika i oplođivat će se kroz konzervativna ulaganja i ulaganja u obveznice.
– Fond za otpremnine je besmislica ako nemamo proaktivne mjere na tržištu rada. I što će ljudi kad potroše otpremnine? Gdje će se zaposliti? Igramo se s fondovima, prinosima i tržištima kapitala, a najgori smo u Europi po stopi zaposlenog aktivnog stanovništva, u nas je ona 50 posto, a u drugim zemljama od 70 do 75 posto – smatra ekonomist dr. Damir Novotny.
Prema njegovu mišljenju, bolje bi bilo da se ugledamo na Njemačku koja isto tako ima model osiguranja od nezaposlenosti prema kojem zaposleni uplaćuju premije dok rade, a ostanu li bez posla, primaju naknadu za nezaposlenost.
Ugledajmo se na Nijemce
– Nijemci su proveli sveobuhvatne reforme te su proaktivnim Hartzovim zakonima danas došli na povijesno najnižu razinu nezaposlenosti. S četiri milijuna nezaposlenih pali su na 2,9 milijuna i stvorili milijun novih radnih mjesta. Tim se reformama novac usmjerava poduzećima da bi zapošljavali ljude, potiče ih se i da privremeno zapošljavaju ljude koje će se za to vrijeme prekvalificirati, nezaposleni se potiču da prolaze prekvalifikacije za radna mjesta koja su tražena na tržištu za vrijeme dok primaju naknade za nezaposlene… – navodi dr. Novotny.
Na našu konstataciju da smo mi daleko od toga da bi se uspoređivali s Njemačkom, ali i s Austrijom, tvrdi da nije ni Njemačkoj bilo blistavo dok nisu krenuli u reforme. Novi zakon o radu u koji su ugrađene odredbe o fondu otpremnina trebao bi startati u idućoj godini. Premda se njime prag za isplatu otpremnine s dvije godine neprekidnog staža kod jednog poslodavca podiže na tri godine staža, ubuduće će se te tri godine moći prikupiti kod različitih poslodavaca.
Tako će sezonci i radnici na određenom skupljati novac od doprinosa što će ih poslodavci uplaćivati na njihov račun u fondu, a na otpremnine mogu računati kad nakupe tri godine radnog staža. Ne bude li povećanja stopa doprinosa za poslodavce, novi model će ih rasteretiti otpremnina u situacijama kada budu radnicima uručivali otkaze jer neće morati računati na nikakav dodatni trošak.
