Stupanjem novog zakona na snagu, poštari više neće donositi mirovine na kućni prag na trošak države, što trenutno koristi 190 tisuća umirovljenika. U Ministarstvu su izračunali da im Hrvatska pošta tu uslugu naplaćuje 100 milijuna kuna godišnje.
– Dostava mirovine na prag na račun države samo je jedan od troškova sustava koji su skupi i nepotrebni, a godišnje iznose pola milijarde kuna. Financirat ćemo dostave mirovina samo određenim skupinama invalida i umirovljenicima koji žive daleko od pošta i banaka – ističu u Ministarstvu rada.
Oni koji mogu podizati mirovinu u banci ili pošti, a ipak žele kućnu dostavu, morat će tu uslugu sami plaćati i dogovarati s bankama i poštom. Očekuje se da jedan dio umirovljenika kojima mirovine donose poštari neće odustati od te usluge ni nakon stupanja na snagu novog zakona.
Nema više ‘za kavu’
Oni će morati sami plaćati tu uslugu i sklopiti ugovore s Hrvatskom poštom o dostavljanju mirovine. U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava procjenjuju da će Pošta ponuditi svoje usluge po povoljnim uvjetima. Naime, državu je dostava mirovine na kućni prag za 190 tisuća umirovljenika godišnje koštala 100 milijuna kuna. Kada se taj iznos preračuna na svakog korisnika, dolazi se do iznosa od 43 kune po dostavljenoj mirovini. Toliko ili pola od tog iznosa, mnogi naši penzioneri ionako ostavljaju poštarima za “kavu” ili “bićerin”. Moguće je da će dostavu mirovine ponuditi i još neke tvrtke koje imaju uslugu isporuke gotovine.
Svi koji sada primaju penzije od poštara a ne žele plaćati tu uslugu morat će otvoriti račun u nekoj od poslovnih banaka. U Ministarstvu tvrde da već postoje poslovne banke koje nude otvaranje i vođenje računa za umirovljenike bez naknade. Ipak, predviđeno je prijelazno razdoblje za sve one koji još ne primaju mirovinu preko računa od šest mjeseci od dana stupanja novog zakona na snagu, u kojem roku trebaju otvoriti račun.
Inače, čak 53 tisuće umirovljenika još uvijek nije zatražilo i dobilo svoj OIB i ako to ne učine do kraja tekućeg mjeseca, neće im biti isplaćena mirovina u studenome. Od rečenog broja, kako jučer doznajemo u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, 5400 umirovljenika živi u Hrvatskoj, a ostali su u inozemstvu, od čega najviše, 18 tisuća, u Bosni i Hercegovini i Srbiji.
Dostavite OIB
– Slali smo već dva upozorenja onima koji još nisu izvadili OIB i teško nam je proniknuti zašto svi još nisu ispunili tu obavezu. Na žalost, očito je potrebno da im ne dođe mirovina kako bi upozorenja shvatili ozbiljno – kažu u Ministarstvu rada. Oni kojima je zbog OIB-a upitna mirovina trebaju otići do najbliže Porezne uprave s osobnom iskaznicom i ispuniti zahtjev za dobivanjem osobnog identifikacijskog broja, koji će onda biti automatski poznat i Mirovinskom zavodu.
– Najbliža porezna uprava za one koji žive u inozemstvu također znači upravo to, najbliže njihovu mjestu prebivališta. Ne moraju, dakle, dolaziti u Hrvatsku kako bi ispunili zahtjev – ističu u resornome ministarstvu, čiji su čelnici jučer predstavili i novine u prijedlogu izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, što će se do kraja godinu naći i u saborskoj proceduri s predviđenim stupanjem na snagu 1. siječnja iduće godine.
Osnovna ideja predloženih izmjena, prema riječima ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića, jest motiviranje zaposlenih na dulji rad i kasniji odlazak u mirovinu. Tako se do 2030., postupno, podiže dobna granica za odlazak u starosnu mirovinu sa 65 na 67 godina, a u prijevremenu starosnu mirovinu sa 60 na 62 godine. Produljenje radnog staža, ističe, u cilju je i sprečavanja scenarija prema kojem će u Hrvatskoj 2040. nedostajati 370 tisuća radnika.
