Ministarstvo pravosuđa sprema izmjene Ovršnog zakona kojim bi se omogućilo građanima koji ostanu bez krova nad glavom u ovrsi da u tom stanu ostanu još godinu dana i plaćaju najamninu novom vlasniku. Također, nastoji se stati na kraj tome da neka rješenja o ovrsi putuju po nekoliko godina do građana dužnika, a u tom vremenu im kamate pumpaju dug i gube pravo na žalbu. Bilježnici će rješenje o ovrsi morati napisati i dostaviti u roku od mjesec dana, a bez OIB-a dužnika kojem prijeti ovrha, neće se moći pokrenuti ovršni postupak.
Po procjenama Udruge “Franak”, prošle je godine svakog dana po šest obitelji ostajalo bez stanova i kuća građana koje su izgubili u ovrhama. Još su strašniji podaci koje je u proljeće iznio predsjednik Ivo Josipović, koji je, pozivajući se na brojke iz Očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom postupku koje vodi HGK, rekao da je od 2006. do 2012. ovršeno 9478 kuća i stanova građana.
Svake od tih sedam godina rastao je broj ovršenih nekretnina, da bi lani dosegnuo crni rekord od ovršenih 2336 kuća i stanova… Trenutačno je u Očevidniku 1360 kuća i stanova za koje je određena prva ili druga dražba. Od tog broja ih je 114 u Dalmaciji, a prije sedam godina, u 2006. kada je s radom započeo Očevidnik, u cijelog Dalmaciji je bilo 17 ovrha.
Milijarde loših kredita
Miljenić sprema zakonski prijedlog za Sabor
Za tisuće onih koji su ostali bez krova nad glavom, ovaj zakon dolazi prekasno, no za one koji sada grcaju u problemima koji bi ih mogli dovesti pod ovrhu, nove promjene koje će na javnu raspravu ovog tjedna, predviđaju odgodu za one kojima je voda došla do grla. Novih kandidata za mogući ostanak bez krova nad glavom nije malo: blokirane sve račune u bankama, danas ima 269.444 ljudi zbog 20,8 milijardi kuna neplaćenih obaveza. Fina ne objavljuje strukturu tog duga, pa pretpostavljamo da lavovski dio otpada na kredite, budući da loših kredita, djelomično ili potpuno nenaplativih u bankama građani imaju 12,78 milijardi kuna.
Uz banke, građani duguju leasing kućama, telekom operaterima, za komunalije – struju, vodu… Ekonomski analitičar dr. Damir Novotny kaže da sve ovo nije rješenje za građane- dužnike. Smatra da Hrvatska treba uvesti moratorij na sve te blokade računa građana. – U Europi nema zemlje koja ima 269.000 blokiranih građana, mi smo posebni po tome. Blokade računa građana su postale epidemija.
To nije samo priča o ljudskim sudbinama, te blokade utječu na daljnje urušavanje ekonomije. Trebao bi se odrediti dvogodišnji moratorij na sve te blokade dok se ne uspostavi drugi model naplate kojim bi se zaštitili interesi vjerovnika, ali se i građanima treba omogućiti ono što se predstečajnim nagodbama omogućava tvrtkama.
Istekao rok za žalbu
Ako banke i država opraštaju i otpisuju dijelove dugovanja tvrtkama, zašto to isto ne bi omogućili i građanima koji im duguju – pita dr. Novotny. A u Ministarstvu pravosuđa predviđaju da oni koji su ostali bez jedine nekretnine u kojoj žive, mogu zatražiti da u tom stanu ostanu još godinu dana, dok ne pronađu smještaj, uz plaćanje najamnine novom vlasniku stana. Tako se ljudi ne bi izbacivali na ulicu odmah nakon što su ostali bez stana nego bi dobili priliku da se nekako snađu.
Onima koji su dobili rješenje o ovrsi, znači nekretnina im još nije otišla na bubanj, ali im se to sprema, omogućit će se da, ako je to ikako moguće, ponude drugo rješenje za otplatu duga kako bi zadržali jedinu nekretninu u kojoj žive. Sudu mogu predložiti ovrhu na nekom drugom njihovu predmetu ili na novčanim sredstvima ako se u godinu dana na taj način može namiriti dug.
Ministarstvo predviđa nekoliko izmjena koje će spriječiti situacije da danas netko dobije rješenje za ovrhu nad njegovim stanom koja je pokrenuta prije dvije, tri godine, ili da rješenje pronađe krivog ovršenika. Kao prvo, bilježnik rješenje o ovrsi mora napisati i poslati u roku od mjesec dana. Na svakom rješenju mora biti OIB ovršenika, dužnika kojem prijeti ovrha. Bilježnik i sudovi su OIB dužni pribaviti od Porezne uprave, a ako ga ne dobiju od poreznika, traže dodatne podatke o dužniku od onog tko pokreće ovrhu da bi naplatio svoja potraživanja, i to podatke o rođenju, matičnom broju, adresi ili prebivalištu.
Ako se nakon svega ne pribavi OIB dužnika, onda se prijedlog za ovrhu odbacuje. Također, sudovi će slati rješenja o ovrhama na posljednju adresu dužnika u MUP-ovoj evidenciji, a ne na one koje im dostave tvrtke koje pokreću ovrhu. Sve to trebalo bi rezultirati time da građani-dužnici ubuduće rješenja o ovrsi dobivaju na vrijeme te da mogu uložiti žalbu ili platiti dug. U protivnom, kad se rješenje dobije godinu ili dvije nakon pokretanja ovrhe, na dug su sjele i kamate za to razdoblje, a rok za žalbu je odavno prohujao…
