Izvješće Michaela Horowitza je ovih dana podiglo veliku prašinu u online medijima – što i nije čudno. Horowitz otkriva kako bi Google mogao imati pristup svim Wi-Fi lozinkama Android korisnika diljem svijeta. S obzirom na njihov pusti broj, u kaos su se uključile i teorije da vladine agencije sada mogu još više – baš kao i oglašivači. No, gdje priča završava?
Michael Horowitz piše kako je sasvim sigurno jako mali broj ljudi razumio implikacije vezane za privatnost – a stvar vezana za backup je po defaultu aktivna još od Androida u inačici 2.3.4 2.2 pod “Back up my settings”, a na Samsungovim uređajima je bila navedena kao “Back up my data”. Na starijim uređajima ili barem onima koji vrte te prašinom prekrivene varijante Googleove mobilne platforme, nema nikakvih naznaka ili opisa što se točno spremalo na Googleove servere. Android 4.2 je srećom donio nešto više detalja pa tako u opisu stoji kako se pohranjuju podaci vezani za aplikacije, Wi-Fi lozinke i druge postavke.
Problem nije samo u tom što Android uređaji uredno koriste mreže kojima korisnik ima pristup – poanta je u tom što bi Google mogao imati najveću mrežu bazu svih lozinki uopće. Ako se uređaj iti jednom spojio na Wi-Fi u knjižnici, dućanu, mjestima gdje žive prijatelji korisnika – sve je uredno poslano na servere. Dok Horowitz smatra kako Google ne želi nužno iskoristiti podatke koje posjeduje – može biti primoran na to od strane vladinih agencija. Backup bilo kakvih podataka u cloud može dovesti do takvog razvoja priče – ako to agencije žele. Ostale kompanije koje nude slične usluge nisu izuzetkom. S druge strane, mnogi smatraju da to može biti problematičnim samo za “ilegalce” – iako postoji mogućnost korištenja tih podataka od treće strane.
Google je za neke medije koji su slijedili ovu priču odgovorio kako je opcija spremanja tih podataka na njihove servere tu samo kako bi olakšala život korisnicima te da su podaci potpuno sigurni, iako je već u pitanju bila kontrola štete – Google naime nije detaljizirao ništa van riječi da su podaci sigurni. Micah Lee je nakon mjeseci upita vezanih za ovu situaciju od Googlea dobivao tek jednostavne rečenice brz odgovora na njegova pitanja koliko su samoj kompaniji ti podaci čitljivi usprkos enkripciji. Micah Lee s Electronic Frontier Foundationa (EFF) je čak službeno zatražio podatke od Googlea – a nakon dva mjeseca čekanja odgovor nije dobio. Horowitza posebno čudi što se priča vezana za ovo tek sada primila u medijima, iako su podaci bili poznati već mjesecima (ako ne i godinama), iako ima logike jer se za privatnost počelo posebno zanimati tek sa slučajom Snowden i cijelom sagom vezanom uz NSA.
U konačnici, ako to žele – korisnici u svakom trenutku mogu odustati od pohrane takvih podataka na Googleovim serverima (iako to znači i gubitak sinkronizacije s drugim Android uređajima), a moguće je i promijeniti Wi-Fi lozinku. Svakako vrijedi posjetiti Horowitzev tekst, koji obiluje informacijama – iako paranoji možda uistinu nema mjesta.
