Kokošja jaja spadaju među svega 6-7 poljoprivrednih artikala koje Hrvatska proizvodi u dostatnim količinama za vlastite potrebe. U peradarskim farmama i seoskim kokošinjcima godišnje se u Hrvatskoj proizvede oko 750 milijuna komada jaja ili 175 jaja po stanovniku. Po potrošnji jaja po stanovniku Hrvatska je u donjoj skupini zemalja EU-a, ali je vjerojatno među vodećima kada je u pitanju njihovo izravno konzumiranje. Dok se u najrazvijenijim zemljama jaja jedu uglavnom kao prerađevine, kao dodaci drugim proizvodima, u Hrvatskoj se i danas najčešće jedu pečena “na oko” ili kao kajgana. Jaja su zapravo “sirotinjsko meso” jer ni jedan drugi proizvod nije bolja zamjena mesu od jaja.
Ako se nešto hitno ne učini, Hrvatska će zahvaljujući obvezama prihvaćenim pristupnim pregovorima s EU-om u dogledno vrijeme ostati bez jaja. Doslovno. U sljedećih godinu dana proizvodnja jaja rapidno će padati jer će hrvatski farmeri prestajati s proizvodnjom. Razlog je u tome što je oprema u njihovim farmama zastarjela, odnosno nije u skladu s normativima za koke nesilice u kaveznom uzgoju koje su hrvatski pregovarači prihvatili tijekom pristupnih pregovora.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede iz siječnja ove godine, koji su zastarjeli, ali svježijih nema, u Hrvatskoj je bilo registriranih 165 farma za proizvodnju kokošjih konzumnih jaja u rasponu kapaciteta od 100 do 259.200 koka. Prema tim podacima kapacitet svih farma bio je 2.400.092 koke. Druga je stvar koliko je bilo useljenih, odnosno u proizvodnji. Veliki dio sigurno nije, poput farme u Borovcima, odnosno Novim Selima kod Metkovića sa starim kavezima za 50 tisuća nesilica koji su godinama prazni. Od ukupno 165 farma u njih 13 ukupnog kapaciteta 26.400 koka farmeri su nesilice držali u slobodnom uzgoju. Jaja s takvih farma, koja bi trebala biti ekološka, gotovo prirodna, na ljusci imaju oznaku 1HR i u nastavku registarski broj farme.
Dalje je u 9 farma ukupnog kapaciteta 130.094 koke proizvodnja organizirana u stajskom uzgoju, a jaja s tih farma na ljusci se označavaju s 2HR i registarskim brojem farme. U 9 farma ukupnog kapaciteta 606.930 nesilica koke nesu jaja u takozvanom obogaćenom kaveznom uzgoju, odnosno u novim kavezima koji udovoljavaju svim uvjetima EU-a te jaja iz takvih farma na ljuskama imaju oznaku 4HR i registarski broj farme. U preostale 134 farme kapaciteta 1.636.668 koka još uvijek imaju stare kaveze, a jaja koja dolaze iz tih farmi, kakvih je još uvijek najviše, na ljusci nose oznaku 3HR i registarski broj farme. Od 1. srpnja farmeri u takve kaveze više ne smiju useljavati mlade pilenke. Iz farma useljenih prije 1. srpnja jaja se smiju plasirati na tržište, samo u Hrvatskoj, do isteka proizvodnog ciklusa što je u najboljem slučaju kojih 15 mjeseci. To znači da će se u takvim farmama tijekom sljedećih 12-13 mjeseci proizvodnja gasiti, ako, naravno, stari kavezi ne budu zamijenjeni novima.
Izgledi da će svi vlasnici farma sa starim kavezima do kraja proizvodnje pripremiti zamjenu s kavezima koji udovoljavaju od strane EU-a propisanim uvjetima minimalni su, bolje reći nikakvi. Jer, kažu farmeri, za zamjenu starih kaveza novima po jednoj koki trebalo bi uložiti najmanje 20 eura. To znači da bi za spomenutih 1,63 milijuna koka trebalo 32,6 milijuna eura. Proizvođači jaja taj novac nemaju. Posebno nemaju oni mali s farmama kapaciteta tisuću, dvije ili tri tisuće koka. Od ukupno 165 farma u cijeloj Hrvatskoj na području Dalmacije registrirano ih je 36 s ukupnim kapacitetom 351.036 koka. Najveća među njima, ona “Vrane” u Biogradu, kapaciteta 100 tisuća koka, ima nove kaveze. Stare kaveze novima su zamijenili farmeri u Tijarici i Dicmu, odnosno Dugopolju koji u proizvodnji imaju po 15-ak tisuća koka. Svi ostali, po spomenutim podacima Ministarstva poljoprivrede, imaju stare kaveze, male izglede da ih zamijene novima i stoga će biti prisiljeni staviti ključ u bravu. A to će, ako rasplet bude stvarno takav, značiti da će Hrvatska na popis poljoprivrednih proizvoda koje ne proizvodi dostatno za svoje potrebe uvrstiti i jaja.
Da to nije neosnovano očekivati već danas tvrde proizvođači pilenki. Njima je, kažu, značajno smanjena potražnja i narudžba, pa su i oni smanjili svoju proizvodnju. Jedan od najvećih proizvođača pilenki u Hrvatskoj, koji je zamolio da mu se na navodi identitet, kazao nam je da je ugasio proizvodnju u dvije iznajmljene farme iz kojih je godišnje isporučivao 50 tisuća 18-tjednih pilenki stasalih za nesenje jaja, a to je dovelo i do gašenja 4 radna mjesta. U konačnici samo tih 50 tisuća pilenki manje smanjit će godišnju proizvodnju jaja u Hrvatskoj za 15 milijuna komada. Kad bi barem ostalo na tih 50 tisuća i 15 milijuna.
