Udruga sportskih kladionica smatra da je postojeći Zakon o igrama na sreću kvalitetan te da njegove najavljene izmjene predstavljaju namjeru da se na štetu privatnih kladionica ojača Hrvatska lutrija, ocijenili su na konferenciji za novinare u Zagrebu predstavnici Udruge. Privatne kladionice protive se namjeri Ministarstva financija da kladionicima zabrani primanje uplata klađenja na lutrijske igre.
Omogućavanje priređivanja klađenja na izvlačenje loto brojeva Hrvatskoj lutriji uz onemogućavanje kladionicama, diskriminacija je i stvaranje monopola, kaže tajnica Udruge sportskih kladionica Marina Habuš. Upozorava da je klađenje na rezultate loto igara u ponudi privatnih kladionica više od 10 godina i da je to uobičajeno u drugim zemljama. Privatni kladioničari smatraju da bi ih takav propis stavio u neravnopravan položaj spram stranih internetskih kladionica koje, kako tvrde, u Hrvatskoj posluju ilegalno i od kojih državni proračun nema koristi.
U Udruzi sportskih kladionica protive se i ograničavanju dostupnosti igara na sreću i klađenja radi zaštite maloljetnika i ranjivih skupina društva, ukidanjem mogućnosti postavljanja samoposlužnih terminala za klađenje u ugostiteljske objekte, kako u ‘tezama’ naznačuje Ministarstvo financija. Kažu da ti aparati zapravo nisu automati za igre na sreću, nego se na njima nudi klađenje, a uz to smatraju kako to neće spriječiti ranjive skupine da za klađenje koriste laptope i mobitele ili jednostavno odu na uplatna mjesta kao što su poštanski uredi, trgovački centri, automat-klubovi ili kazina.
Što se tiče namjere jačanja financijskog nadzora poslovanja kladionica, u udruzi kladionica podsjećaju da su sve kladionice već nekoliko godina spojene na središnji server Ministarstva financija i da je fiskalizacija u tom segmentu uvedena prije bilo koje druge djelatnosti. Ističu da na sve uplate u segmentu klađenja državi plaćaju porez od pet posto tako da nije točno da se porez plaća samo na dobitke. U Hrvatskoj posluje osam kladionica s oko dvije i pol tisuće poslovnica i četiri tisuće zaposlenih te ukupnim godišnjim uplatama od 5,6 milijardi kuna i isplatama od 4,6 milijardi kuna. Od toga se po 300 milijuna kuna isplata odnosi na koncesije i naknade te na poreze i doprinose, prenosi Hina.
