Za mene je ovo veliki udarac i veliki šok, u sekundi mi se sve srušilo kad sam shvatio da sam ostao bez svoje životne ušteđevine – ispričao nam je 78-godišnji S.B., umirovljeni arhitekt koji je gotovo cijeli svoj radni vijek proveo u Njemačkoj, a koji je ostao bez 100 tisuća eura koliko je imao oročeno na deviznom računu Splitske banke.
Naime, on je još 2004. godine ušteđevinu od 80 tisuća eura prebacio u Splitsku banku te je za njega bila zadužena djelatnica banke Z.Z.
– Prvi devizni račun otvorio sam u poslovnici banke na Rivi, a svake sam godine potpisivao godišnje ugovore o oročenju depozita. I uvijek me je, kad bih došao u Hrvatsku potpisati ugovor, primala navedena djelatnica, i to uvijek u poslovnici u kojoj je radila, prvo na Rivi, a onda u Varošu. Moram napomenuti da nikad nisam dizao novac s ovog računa i nikome nisam dao punomoć za to jer mi to nije bilo potrebno, a novac sam i oročio da dobijem kamate i da mogu normalno živjeti u mirovini. Tako je bilo sve do svibnja ove godine kada sam nazvao djelatnicu banke i rekao joj da dolazim potpisati novi ugovor na rok od 4. svibnja 2013. do 4. svibnja 2014. godine.
No, kad sam je, kao i obično prošlih godina, nazvao na mobitel, rekla mi je da umjesto u poslovnicu dođem u obližnji kafić gdje me je dočekala. Bilo mi je to neobično, no došao sam i ona mi je tad dala na potpis kopiju ugovora za oročenje iznosa od 100 tisuća eura. Nisam tad ništa sumnjao, ali sam od nje tražio da mi dogovori sastanak s voditeljem poslovnice jer sam htio vidjeti hoće li se i u Hrvatskoj eventualno uvesti porez na isplatu dividende – kazuje nam ogorčeni arhitekt za kojeg tek tada počinje prava “noćna mora”.
Djelatnica ga je tad, veli, odgovarala od odlaska u banku i rekla mu da je otišla u mirovinu, no da se, što se tiče oročenja njegova novca, ništa ne mijenja. Ponovno ju je nazvao za nekoliko dana pitajući je je li mu dogovorila termin u poslovnici, a ona mu je rekla da dođe na njezinu kućnu adresu te da će tad skupa otići u banku na razgovor.
– Došao sam 18. lipnja i ona me je pozvala da se popnem u stan jer da joj nije dobro. Kad mi je otvorila vrata, vidio sam pred sobom potpuno pognutu slomljenu ženu. Kad sam ušao u stan, rekla mi je da ne idem u banku, da nema potrebe jer da mog novca tamo nema. Ostao sam u šoku, mislio sam da je to neki vic. Pitao sam je kako nema novca, a ona je samo ponavljala da nema. Tad je rekla da ima kćer odvjetnicu koju je nazvala i koja je brzo došla. I ona je bila šokirana kad je saznala o čemu se radi, pitala je majku što je to napravila, je li svjesna da mora zvati policiju zbog toga. Niti u jednom trenutku ona nije ni meni ni kćerki objasnila u što je utrošila novac. Nakon svega, njezina me je kćerka zamolila da ne idem na policiju, nego da joj dam par dana da vidi ima li u stanu kakve dokumentacije iz banke koja bi bila krivotvorena. Dan poslije otišao sam u Splitsku banku na Rivi i dobio ispis prometa na kojemu se vidi da na računu imam samo 9 eura!?
Krivotvoreni ugovor
Dva dana poslije nazvala me njezina kćerka i rekla da je u majčinu stanu našla još jedan ugovor za koji misli da je krivotvoren na iznos od 60 tisuća eura i to na ime neke starije žene koja je novac dobivala od obitelji iz Australije. Tri dana poslije opet me je nazvala kćerka te djelatnice i rekla mi da se njezina majka ubila. Nisam mogao vjerovati što se događa – rekao nam je umirovljeni arhitekt koji je odmah angažirao odvjetnika Željka Gulišiju i pokušao sa Splitskom bankom postići dogovor u rješavanju ovog problema.
No, kaže da mu nitko iz banke ništa nije rekao niti su se išta pokušali dogovoriti. Cijeli je slučaj prijavio Državnom odvjetništvu gdje je dao i svoj iskaz kao oštećenik.
– Meni nije jasno kako sve godine nitko u banci nije primijetio što se događa, a još mi je manje jasno da se tako mogu odnositi prema meni kao višegodišnjem klijentu – zaključio je naš sugovornik.
DORH istražuje slučaj
Zatražili smo komentar i Splitske banke na cijelu ovu situaciju i pojašnjenje vezano uz činjenicu da je njihov klijent očito godinama sustavno pljačkan, a da su mu potom pet godina na potpis davani očito krivotvoreni ugovori s prikazanim iznosima od 90 i 100 tisuća eura, dok je u stvarnosti na računu imao samo 9 eura.
– Tijekom mjeseca srpnja zaprimili smo od navedenoga gospodina sličnu informaciju i promptno proveli internu istragu. S obzirom da se naši zaključci nužno ne poklapaju sa zaključcima koja impliciraju vaša pitanja koja ste nam uputili, mi smo također slučaj prijavili Državnom odvjetništvu te očekujemo da će istraga rasvijetliti okolnosti ovog slučaja, kao i uloge pojedinih aktera. Zbog zaštite bankovne tajne, kao i zbog interesa istrage, nismo u mogućnosti pružiti daljne komentare. Zahvaljujemo na razumijevanju – stoji u odgovoru koji je potpisala Silvija Bareša, voditeljica ureda Uprave i odnosa s javnošću Splitske banke.
U sedam navrata podignuto 29 tisuća eura
Iz ispisa prometa po deviznom računu koji je umirovljeni arhitekt dobio od banke za razdoblje od 4. travnja 2006. godine pa do 18. lipnja 2013. godine vidljivo je da je 4. travnja na računu bilo 80 tisuća eura. No, prva isplata od tri tisuće eura zabilježena je 4. svibnja 2005. godine, a 21. rujna 2006. godine isplaćena je 21 tisuća eura. U veljači 2007. godine zabilježena je isplata od 18 i pol tisuća eura, da bi mjesec dana poslije bilo isplaćeno dvije tisuće eura.
Manjih isplata bilo je i do 24. prosinca 2007. godine kada je s računa “dignuto” šest tisuća eura, a ista svota podignuta je i tri dana poslije. Najviše novca “nestalo” je s računa od 28. veljače 2008. do 17. lipnja iste godine kada je u sedam navrata podignuto ukupno gotovo 29 tisuća eura. Zadnja aktivnost zabilježena je 31. prosinca 2008. godine kada je isplaćena kamata od 9,74 eura i to je upravo taj iznos koji je nakon četiri i pol godine, u lipnju ove godine na svom računu i zatekao umirovljeni arhitekt.
