Više slovenskih turista kojima je ovoga ljeta bila potrebna liječnička pomoć u Hrvatskoj moralo je platiti za obavljenu zdravstvenu uslugu pruženu u turističkim ambulantama koje su izvan sustava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), a njihove cijene usluga više su nego u javnom zdravstvu, piše u utorak ljubljansko “Delo”.
Takvi su slučajevi, tvrdi list, zabilježeni na Krku, u Poreču, Červaru i još nekim mjestima. Slovenskim turistima u tim ambulantama nije priznata EU zdravstvena iskaznica s kojom su do sada prilikom boravka u Hrvatskoj ostvarivali pravo na besplatnu medicinsku pomoć u slučaju potrebe, što je regulirano i bilateralnim sporazumom dviju država iz 2004. godine, podsjeća “Delo”.
List piše da u slovenskom zavodu za zdravstveno osiguranje sada savjetuju svojim osiguranicima da se u slučajevima kad u Hrvatskoj trebaju pomoć liječnika uvjere da je riječ o ustanovi javnog zdravstva. U tom slučaju im EU zdravstvena kartica omogućava da uslugu dobiju pod istim uvjetima kao u Sloveniji, a račun podmiruje slovenski zavod za zdravstveno osiguranje.
Radu turističkih ambulanti u Hrvatskoj vodeći slovenski list posvećuje u utorak i svoj glavni komentar, procjenjujući da je naplata zdravstvenih usluga turistima iz država EU-a europskom zdravstvenom karticom sporna.
Hrvati su u lipnju ušli u EU i morali bi poštovati europske propise, a osnovali su turističke ambulante u domovima zdravlja, pa je lako zamisliti situaciju da se turisti koji su došli u dom zdravlja usmjere u turističku ambulantu, gdje uslugu moraju sami platiti, piše “Delo”.
Prema ocjeni vodećeg slovenskog dnevnog lista, tako se “zaobilazi” europska uredba o koordinaciji sustava socijalne skrbi iz 2004. godine koja važi i za Hrvatsku od kako je članica EU-a. No, u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje tumače da je u turističkim ambulantama čiji su osnivači lokalne zajednice jasno istaknuto upozorenje da te ustanove nemaju ugovor s HZZO-om, dok su ugovornim partnerima dane precizne pismene upute glede zdravstvenih usluga za osiguranike iz država Europske unije, a za prekršitelje predviđene i novčane kazne, prenosi “Delo”.
List tvrdi da slovenski zavod za zdravstveno osiguranje prijašnjih godina nije bilježio veći broj pritužbi slovenskih osiguranika koji su za vrijeme boravka u Hrvatskoj trebali nužne zdravstvene usluge jer ih sami uz predočenje EU iskaznice nisu morali platiti. Primjenom bilateralnog sporazuma iz 2004. godine te je troškove pokrivalo slovensko osiguranje koje je primjerice u 2012. za to platilo 8,4 milijuna eura, navodi list.
Problem naplate zdravstvenih usluga i pitanje turističkih ambulanti u slovenskom zavodu za zdravstveno osiguranje zato najavljuju i kao temu o kojoj će biti riječi na zajedničkom sastanku slovenskog i hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koji bi se trebao održati u rujnu, piše “Delo”.
