Ministarstvo rada i mirovinskog sustava otvara javnu raspravu o izmjenama Zakona o radu koja će trajati do 15. rujna. Očekuje se žestok otpor sindikata i zahtjevi poslodavaca za jednostavnijim otpuštanjem
Ista prava na otpremnine radnicima zaposlenim na određeno i neodređeno vrijeme, uvođenje fleksibilnije organizacije radnog vremena svim poslodavcima uz mogućnost uvođenja radnog tjedna do 56 odnosno 60 sati te mogućnost organiziranja štrajka u slučaju kašnjenja plaće već od samo jednog dana.
Ključne su to izmjene Zakona o radu koje će u obliku teza za javnu raspravu ovih dana objaviti Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, piše Jutarnji list .
13.06.2013., Zagreb -Mirando Mrsic. Raspravom o izmjenama zakona o radu nastavljena je sjednica Sabora RH. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Riječ je o drugoj ovogodišnjoj fazi izmjena ZOR-a, oko čega se očekuje otpor sindikata, ali i pritisak poslodavaca da zakon omogući jednostavne procedure zapošljavanja i otkazivanja.
U resornom ministarstvu tvrde kako su negdje u sredini pa ostaje visoka zaštita radnika, ali obećavaju smanjivanje troškova rada i omogućavanje brzog restrukturiranja tvrtki.
Otkazni rokovi i otpremnine, ističu u ministarstvu, najosjetljivija su pitanja radnog zakonodavstva zbog kojih se često i godinama vuku sudski sporovi.
Istraživanje koje je provela Američka gospodarska komora na slučajno odabranim uzorcima 2011. potvrdilo je praksu odugovlačenja otkaza.
Čak 45 od 52 radnika kojima je tada otkazan ugovor o radu otvorila su bolovanje zadnji dan prije isteka otkaznog roka. Na bolovanju su zatim prosječno ostali četiri mjeseca i time ostvarili još jednu punu godinu rada kod poslodavca.
Drugim riječima, troškovi otkaza za poslodavce premašili su planirane i zbog toga je većina poslodavaca zapošljavala radnike na određeno. U zakonskoj zavrzlami oko reguliranja otpremnina loše je prošla i država, koja je za otpremnine radnicima čiji su poslodavci završili u stečaju u proteklih deset godina isplatila 363,29 milijuna kuna. Iz stečajnih masa vraćeno je samo 67,78 milijuna kuna.
Rade bez plaće
U ministarstvu predlažu potpuno drukčiji sustav otpremnina prema kojem bi poslodavci uplaćivali određenu stopu doprinosa u fond otpremnina za svoje radnike.
Novac bi se kapitalizirao na računu radnika i ostao njegov i u slučaju promjene poslodavca. Novac bi mogao iskoristiti u slučaju otkaza ili kod odlaska u mirovinu. U ministarstvu tvrde kako takvim sustavom neće dodatno opteretiti plaće jer bi se preraspodijelili postojeći doprinosi.
Kad je riječ o izmjenama koje će ojačati zaštitu radnika, Ministarstvo rada predlaže ukidanje mogućnosti da se pravilnikom o radu, koji donosi poslodavac uz neobvezujuće mišljenje radničkog vijeća, praktički jednostrano mogu regulirati plaće.
Budući da se plaća može ugovarati samo dvostranom voljom, to će ubuduće biti moguće samo ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom. Poslodavcima bi se pak uvela mogućnost posebne vrste otkaza ugovora o radu u slučaju da ne mogu isplaćivati ugovorenu plaću, a radnik ne pristaje na izmjenu ugovora.
S obzirom na to da je kašnjenje plaća u krizi opet poprimilo značajne razmjere, u Ministarstvu rada predlažu da se sindikatima omogući organiziranje štrajka odmah po proteku dana dospijeća isplate. S druge strane, predlažu da se pravo na štrajk zbog sporova iz kolektivnog ugovora ostavi samo reprezentativnim sindikatima koji su ga i donijeli.
Organizacija posla
U izmjenama Zakona o radu predlaže se i fleksibilnija organizacija radnog vremena, odnosno da poslodavac može osigurati dulji rad radnika kada mu je to potrebno zbog povećanja opsega posla, odnosno kraći kada nije potrebno ni puno radno vrijeme.
