Ako se promijeni trgovinski režim sa zemljama CEFTA-e, imat ćemo desetak milijuna eura dodatnih troškova, ili gubitak 130 radnih mjesta ako izmjestimo proizvodnju. TDR, u tom smislu, razmatra različite poslovne mogućnosti i nije donio konačnu odluku. Stalo nam je do toga da zadržimo svako radno mjesto u Hrvatskoj i ostanemo vodeća regionalna duhanska kompanija.
Tako nam je Predrag Grubić, direktor korporativnih komunikacija Adria grupe, u čijem sastavu posluje TDR – Tvornica duhana Rovinj, odgovorio na naše pitanje o mogućem seljenju proizvodnje iz Hrvatske u neku od susjednih država budući da su u ponedjeljak Srbija i Bosna i Hercegovina odbile zadržati posebne carinske uvjete za uvoz cigareta iz Hrvatske.
Odbile su prijedlog Europske komisije koja sada u ime Hrvatske pregovara o promjenama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koje EU ima s većinom članica CEFTA-e kako bi se zadržali neki posebni uvjeti trgovanja s Hrvatskom. Grubić nam odbijanje nije komentirao “jer je pregovaračka strana u pregovorima sa zemljama CEFTA-e Europska komisija, a ne RH ili TDR, pa nismo u mogućnosti komentirati tijek pregovora”. Ističe da TDR zapošljava oko 1300 radnika, kojima treba pridodati gotovo dvije tisuće obiteljskih gospodarstava u Slavoniji i Podravini koja se bave uzgojem duhana i čiju proizvodnju organizira i obavlja otkup njihova tvrtka sa sjedištem u Virovitici – “Hrvatski duhani”.
Zbogom povlaštene carine
O kakvom je udarcu za domaću duhansku industriju riječ, najbolje svjedoče same stope carina: prije 1. srpnja više od polovine hrvatskog izvoza cigareta odlazilo je na tržište BiH uz nultu stopu carine, a od 1. srpnja carina skače na 15 posto. Cigarete iz Hrvatske uvozile su se u Srbiju uz carinu od 10 i 15 posto, a od 1. srpnja primjenjuje se carina od 57,6 posto, kakvu Srbija ima za članice EU-a. Nije čudno što se spekulira o tome da bi TDR mogao dio proizvodnje izmjestiti u susjedstvo jer će s takvim carinama teško biti konkurentan na tim tržištima.
Posljednja spekulacija bila je da su Rovinjani bacili oko na napuštenu tvornicu u Mostaru, no iz “Adrisa” to ne komentiraju. Kažu, konačnu odluku nisu donijeli.
Nije duhanska industrija jedina koja će pretrpjeti štete od toga što je Hrvatska ulaskom u EU automatski izišla s tržišta CEFTA-e. Izlaskom s tog tržišta od oko 25 milijuna ljudi, a riječ je o BiH, Srbiji, Makedoniji, Albaniji, Crnoj Gori, Kosovu i Moldaviji, Hrvatska gubi pravo na povlaštene carine i uvjete za izvoz, a najveći udarac pretrpjet će domaća prehrambena industrija i poljoprivreda, koja na to tržište izvozi 45 posto svoje proizvodnje.
BiH: Stop mesu iz Hrvatske
To bi hrvatski izvoz moglo koštati 100 milijuna eura gubitka, procjene su Hrvatske narodne banke, dok je Hrvatska gospodarska komora procjenjivala da će domaća poljoprivreda u prvoj godini izlaska iz CEFTA-e izgubiti oko 220 milijuna dolara. Neke druge analize kažu da ćemo zbog izlaska s tog tržišta izgubiti 0,5 posto BDP-a, da ćemo ostati bez 3000 do 4000 radnih mjesta zbog seljenja proizvodnje.
A uz carinski šok, prošlog tjedna neki su hrvatski izvoznici dobili još jedan: BiH je zabranila uvoz mesa iz 53 hrvatske tvrtke. Razlog zabrani je želja BiH da bude ravnopravna: svaki kilogram mesa koji BiH izvozi u Hrvatsku mora imati EU brojeve i zadovoljiti EU standarde, pa onda isto očekuju i od hrvatskih izvoznika na njihovo tržište.
