Prema podacima o rodnoj statistici izabranih lokalnih kandidata koje je objavilo Državno izborno povjerenstvo može se zaključiti kako su žene slabo zastupljene na vodećim pozicijama.
Od 20 županija samo jedna, Sisačko-moslavačka, ima županicu. Od 555 gradova i općina samo 39 vode žene, a tek petina mjesta u županijama i u zagrebačkoj Gradskoj skupštini pripala je vijećnicama.
Od 555 izabranih gradonačelnika i načelnika njih 516 ili gotovo 93 posto su muškarci, dok je žena samo 39, ili sedam posto.
Zanemariv je to porast u odnosu prema lokalnim izborima 2009., kada ih je bilo 4,9 posto, ocijenila je za Hinu pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.
Četiri županije, Bjelovarsko-bilogorska, Ličko-senjska, Virovitičko-podravska i Dubrovačko-neretvanska potpuno su “muške” te nijednim gradom ni općinom, a ukupno ih je 73, ne upravljaju žene.
Načelnice imaju Kraljevec na Sutli u Krapinsko-zagorskoj županiji (ukupno 32 grada i općine) i Lovas u Vukovarsko-srijemskoj županiji (31), a gradonačelnice Pleternica u Požeško-slavonskoj (10), Ozalj u Karlovačkoj (22) i Varaždinske Toplice u Varaždinskoj županiji (28).
Pet je županija u kojima tek po tri grada ili općine vode žene. To su Sisačko-moslavačka, u kojoj od 19 gradova i općina tri vode žene: Sisak te općine Jasenovac i Majur, zatim Koprivničko-križevačka (25) u kojoj gradonačelnicu ima Koprivnica, a načelnice Hlebine i Đeletovci, te Brodsko-posavska županija (28) s načelnicama Vrpolja, Velike Kopanice i Slavonskoga Šamca.
Knin, Vodice i Rogoznicu u Šibensko-kninskoj županiji (20) također vode žene, baš kao i općine Fažanu, Ližnjan i Rašu u Istarskoj županiji (41). Na vrhu po broju gradonačelnica i načelnica su Zagrebačka i Primorsko-goranska županija.
Žene se ne mogu pohvaliti ni s brojem osvojenih vijećničkih mjesta u županijama i zagrebačkoj Gradskoj skupštini. Od ukupno 904 mjesta vijećnice imaju 187, dakle oko petinu, a vijećnici čak 717 mjesta, to jest četiri petine.
Gledano u postotcima, to je pad zastupljenosti u odnosu prema izborima prije četiri godine. 2009. godine u županijskim je skupštinama bilo 21,4 posto žena, ove godine 20,69 posto, upozorava pravobraniteljica.
Zastupljenost žena, makar i sporo, povećava se zbog više razloga istodobno, tumači Ljubičić. Jedan je razlog obveza poštovanja kvota prema Zakonu o ravnopravnosti spolova, ali i promicanje načela ravnopravnosti, od samih političarki u njihovim strankama do kampanja organizacija civilnog društva i zauzimanja povjerenstava za ravnopravnost spolova na lokalnoj razini te nacionalnih institucionalnih mehanizama.
Ljubičić naglašava kako kandidacijske liste još ne znače da će biti i više žena u političkom životu jer njihov izbor ovisi o mjestu na kojem su na listama te podsjeća da je zato prije raspisivanja lokalnih izbora izravno pozvala sve stranke (144 su registrirane) da se, osim poštovanja kvota, koriste i tzv. par-nepar modelom prema kojemu bi svaka druga osoba na listi bila suprotnog spola.
Time bi se učinkovito osigurala minimalna zastupljenost osoba oba spola od 40 posto i tako potpuno ispunilo načelo ravnopravnosti spolova na temelju zakona, naglašava za Hinu pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.