Zbog nagomilanih problema u govedarskom sektoru u kojemu i broj krava i proizvodnja mlijeka nezaustavljivo padaju – a desetkovala ga je i afera s aflatoksinom – hrvatska mliječna industrija do kraja bi godine mogla otkupiti najmanje mlijeka u posljednjih 10 godina, manje od 500 milijuna kilograma, dok su hrvatske potrebe najmanje 900 milijuna. Prema podacima DZS-a, u svibnju 2013. prikupljeno je 45.164 tona, što je u odnosu na svibanj 2012. pad od 20,8%. Već deveti mjesec zaredom taj pad iznosi više od 10%.
Farmeri bez izlaza
S obzirom na matične kompanije u Francuskoj i Njemačkoj, Dukat i Meggle vjerojatno će lakše kompenzirati i nadomjestiti manjkove od, primjerice, Vindije. No, s još žešćom konkurencijom od 1. srpnja hrvatske su mljekare prisiljene tražiti i treća tržišta – i nove lance opskrbe, što se odnosi i na trgovce. Tim više što je ulaskom RH u EU spuštena brklja na granicama s BiH i Srbijom. Iz BiH uvozili smo čak 50 milijuna kilograma mlijeka godišnje, a kako njihovi objekti nemaju odobrenje EU, do daljnjega u EU mogu izvoziti samo ribu i riblje prerađevine. Slično je i sa Srbijom pa je i donedavno naš najveći uvoznik mlijeka iz BiH, vlasnik punskog Betovena Miodrag Grbić, nekoliko dana prije ulaska RH u EU preuzeo đurđevačku Naturu i okrenuo se domaćim proizvođačima. No, zbog visokih zaduženja i visokih cijena stočne hrane i repromaterijala, na koje slovenski seljaci plaćaju manje od 10%, a oni 25% PDV-a, i njih je sve manje. U godinu dana propalo je više od 2200 farmi i u travnju ih je bilo 11.243.
Sirevi i fermenti su “in”
Rašeljka Maras, direktorica nove udruge otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk, koju su osnovali Dukat, Meggle i Udruga hrvatske male mljekare (UHMM), kaže da se sve količine mlijeka i mliječnih proizvoda koje su iz BiH uvezene do 30. lipnja mogu nesmetano prodavati do 1. srpnja 2014., ali samo na hrvatskom tržištu (ne u ostatku EU!) ili kroz izvoz u treće zemlje. Preostale zalihe morat će se neškodljivo ukloniti. No, Rankica Marelj, predsjednica Upravnog odbora Mlijekoprodukta, najvećeg bosanskohercegovačkog izvoznika u RH, nada se da će državne institucije tijekom sljedeća dva mjeseca odraditi svoje obveze i dogovorom s EK omogućiti Mlijekoproduktu i ostalim proizvođačima iz BiH da ne izgube teško stečene pozicije u RH. Izvoz na hrvatsko tržište, ističe Marelj, uvjet je i za kontinuiran otkup mlijeka od lokalnih proizvođača.
S problemima u sektoru industrija se pak bori većom proizvodnjom sireva i fermenta, umjesto svježeg i trajnog mlijeka koje praktično nema dodane vrijednosti. U svibnju 2013. proizvedeno ga je stoga čak 28,3% manje nego godinu ranije. Po 20-ak posto jačem prometu tegljača na hrvatskim cestama od ulaska u EU vidi se kako su se trgovci već snašli. Hrvatske mljekare pak lanjsku su godinu završile sa svega 602 milijuna otkupljenih kilograma mlijeka i teško ćemo u skoroj budućnosti dostići kvotu od 765 milijuna, koliko smo na temelju proizvodnje iz 2003. ispregovarali s EU.
