U publikacija Hrvatskog leksikografskog zavoda Miroslava Krleže „Hrvatska: zemlja i ljudi” pripremljenoj u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova RH povodom ulaska Hrvatske u Europsku uniju, odlično je predstavljen Zadar i zadarsko područje. Namijenjena publici ostalih zemalja članica, svima onima koji će poželjeti ili zatrebati informacija o novoj članici, pripremljena je u nekoliko jezičnih inačica. Kao svojevrsna „osobna iskaznica” na sažet i pregledan način donosi najvažnije informacije o zemljopisu, povijesti, političkom ustroju, stanovništvu, gospodarstvu, kulturi i društvu.
Već u uvodnom dijelu Zadar se navodi kao peti po veličini grad u Hrvatskoj, te planina Velebit koja je uvrštena u međunarodnu mrežu rezervata biosfere (UNESCO-ov znanstveni program Čovjek i biosfera), a među zanimljivostima navode se orgulje u Zadru kojima pogonsku energiju daju morski valovi, izgrađene 2005. godine čiji je autor arhitekt Nikola Bašić, a suautori Ivica Stamać (zvuk) i Vladimir Andročec (hidraulika), dok je proračun za artikulaciju zvuka dao orguljarski atelje Heferer, u čijoj se neposrednoj blizini nalazi i Bašićeva instalacija Pozdrav Suncu, te Sveti križ u Ninu (9. st.) kao najmanja katedrala na svijetu.
U poglavlju Prapovijest navodi se Smilčić kraj Zadra kao jedno od najbogatijih neolitičkih nalazišta na otvorenom, a u Nastajanju Hrvatske natpis iz Šopota kraj Benkovca s imenom kneza Branimira, kojega je 879. papa Ivan VIII. priznao za vladara, a Hrvatsku za neovisnu državu, te Škrinja sv. Šimuna. Marina u Biogradu na Moru spominje se u poglavlju Turizam, a Sveučilište u Zadru kao najstarije u Hrvatskoj (1396) u poglavlju Znanost, kao i zadarski liječnik i fizičar Frederik Grisogono. U Književnosti navodi se zadarski književni krug (Petar Zoranić, Brne Karnarutić). Uvršten je Sv. Donat sa zvonikom katedrale sv. Stošije u pozadini koji sjedinjuje karolinške i bizantske utjecaje, podignut na antičkom forumu, a po svojoj je veličini (27 m) druga je predromanička rotonda u Europi, iza Aachena, zatim Zvonik Sv. Marije u Zadru, prvi spomenik zrele romanike, građen po narudžbi hrvatsko-ugarskoga kralja Kolomana 1105. godine, zlatarski obrt Zadra, prve novine na hrvatskom jeziku, Kraljski Dalmatin, pokrenute 1806. u Zadru (istodobno su izlazile i na talijanskom)… Neizostavan je i paški sir i paška čipka. Među sportašima istaknut je Krešimir Ćosić (1948-95), košarkaš i trener.
