Vlada je dala suglasnost za model monetizacije autocesta prema prijedlogu savjetnika za monetizaciju. On je predložio da se autoceste daju u koncesiju od 30 do 50 godina, i to strateškom ulagaču koji će ih održavati i naplaćivati cestarinu.
Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš-Dončić kazao je da o duljini koncesije ovisi i cijena koju će Vlada dobiti za autoceste. On procjenjuje da će se prodati za 2,4 do 3,2 milijarde eura.
Dogodine na naplatu dolazi 6,6 milijardi kuna kredita, a ako ne monetiziramo autoceste, taj će trošak pasti na leđa građana, rekao je Dončić i dodao da je dug za autoceste 4 milijarde eura.
Preliminarni razgovori s potencijalnim ponuđačima trebali bi biti završeni do kraja ove godine, nakon čega slijedi podnošenje neobvezujućih ponuda, pregovori te obvezujuće ponude. Dakle, zaključivanje ove financijske transakcije očekuje se za 9 do 12 mjeseci, istaknuo je.
Rekao je i da su poslovni savjetnici u pripremi modela monetizacije zaprimili 47 odgovora raznih investicijskih i mirovinskih fondova, upravitelja autocesta, građevinskih kompanija, pa čak i domaćih mirovinskih fondova, koji su zainteresirani za osnivanje konzorcija, i Vlada želi da i oni budu dio priče o monetizaciji.
“Novi, efikasniji sustav upravljanja imovinom”
Vlada je donijela i prijedlog zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske. Njime se uspostavlja novi, efikasniji sustav upravljanja državnom imovinom te se, prema riječima potpredsjednika Vlade Branka Grčića, najizravnije regulira sustav koji bi trebao provoditi već utvrđenu strategiju upravljanja državnom imovinom.
Time se pokušavaju riješiti i brojni problemi u upravljanju državnom imovinom i njenim korištenjem, jer je, primjerice, danas imovina rasuta po različitim resorima, a često se i ne zna kolika je njena vrijednost, rekao je Grčić.
To negativno utječe na investicijsku klimu, otežava vođenje ekonomske politike, pa se zakonom državna imovina želi staviti u funkciju budućih investicija i gospodarstva, prenosi Hina.
Zakonom se tako predviđa da se upravljanje državnom imovinom ujedini u Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom, koji bi upravljao nekretninama i udjelima u takozvanim strateškim tvrtkama, kojih ima 55.
AUDIO se gasi
Manjinski udjeli u nestrateškim tvrtkama, koje često probleme rješavaju kreditima i pozajmicama na račun proračuna, a kojih ima više od 500, prijeći će u Centar za prodaju i restrukturiranje (CERP), dok se AUDIO gasi, kazao je Grčić.
Također, osniva se i posebno Vladino povjerenstvo koje će voditi računa o strateškim tvrtkama, dok se manjinski udjeli što prije moraju prodati, kazao je Grčić.
Istaknuo je da će se smanjiti i ukupni troškovi cijelog sustava jer će od 250 do 260 ljudi koji sada rade u njemu, ostati dvjestotinjak. Grčić je pojasnio da ovaj zakonski prijedlog ide u hitnu proceduru kako bi se do kraja rujna imala kompletno uspostavljena organizacija.
Linić: “Među najvećim problemima – javni dug!”
Ministar financija Slavko Linić istaknuo je, pak, da je jedan od najvećih problema visok javni dug. Velik dio ove imovine treba se privatizirati jer će u privatnom sektoru biti efikasniji, ali i zato što će nam u idućih 5 godina prihodi od privatizaciji biti jedini izvor sredstava za smanjenje javnog duga.
Predsjednik Vlade Zoran Milanović osvrnuo se na kritike u vezi s ovim zakonskim prijedlogom, kao i na primjedbe na zakon o strateškim investicijskim projektima. Kazao je da je riječ o konkretnoj imovini te da nema načina da se nešto sakrije.
Odluke treba donositi, bit će pogrešaka, ali ukupan rezultat mora biti pozitivan, rekao je Milanović.
