S 1. srpnjem Hrvatska više neće smjeti uvesti niti jedan proizvod životinjskog porijekla iz BiH, Srbije i ostalih trećih zemalja, proizveden u objektu koji nema odobrenje EU-a za izvoz u članice Unije. To znači da hrvatski ministar poljoprivrede više neće, kao do sada, imati pravo odobriti uvoz i iz objekata koji nemaju EU dozvolu. Većina objekata u Srbiji i BiH iz kojih smo do sada uvozili proizvode životinjskog porijekla – mlijeko i meso, njihove prerađevine, jaja, ribu i ostalo, takvo odobrenje nema, i samo im je diskrecijsko pravo našeg ministra poljoprivrede omogućavalo da izvoze u Hrvatsku.
Diskrecijsko pravo
Proizvodi životinjskog porijekla iz trećih zemalja, pa tako i BiH, Srbije i drugih, koji do 1. srpnja još uđu u Hrvatsku, ili su ušli već ranije, a proizvedeni su u objektima bez odobrenja EU-a za izvoz u Uniju, na hrvatskom će tržištu moći ostati još godinu dana, do 1. srpnja 2014. godine. Tako stoji u odluci koju je Europska komisija donijela sredinom lipnja, a koja kaže da se ti proizvodi još godinu dana smiju distribuirati i prodavati isključivo u Hrvatskoj, ili izvesti u treće zemlje. Nipošto neće smjeti, bilo u »originalu« ili prerađeni, otići iz Hrvatske u druge članice EU-a, niti će ih naši, hrvatski proizvođači, smjeti koristiti i prerađivati za daljnji izvoz u druge zemlje članice. Sve što od tih proizvoda još ostane na policama hrvatskih trgovina ili u našim skladištima, neprodano, s 1. srpnjem 2014. godine mora biti povučeno i/ili neškodljivo uništeno.
Uvoz standardno
Kako je prije nešto malo manje od godine dana pisao naš list, velika većina proizvoda životinjskog porijekla u Hrvatsku je do sada iz BiH i Srbije dolazila iz tamošnjih objekata koji ne zadovoljavaju EU pravila, i nije im dozvoljen izvoz u EU članice. Svi dosadašnji hrvatski ministri poljoprivrede imali su, unatoč načelnoj zabrani uvoza iz tih objekata, diskrecijsko pravo sami odobriti uvoz i iz objekata koji nemaju EU odobrenje, i to su pravo svi redom obilato koristili.
Podrška mljekarima stiže iz Udruge CroMilk
U Zagrebu se jučer predstavila novoosnovana Udruga hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk, koja okuplja velike, srednje i male otkupljivače i prerađivače mlijeka. Cilj udruge je, kazala je njena predsjednica Rašeljka Maras, članicama pružiti podršku u prilagodbi poslovanja hrvatskog mliječnog sektora zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU. Između ostalih, u udruzi su Dukat i Meggle, udruga hrvatskih malih mljekara, a kako je naglasila Maras, bez partnerstva svih u ovom proizvođačkom lancu neće biti uspješne i konkurentne poljoprivrede. CroMilk je članica Europskog udruženja mliječne industrije, zahvaljujući čemu i hrvatski mliječni sektor sada mogu sudjelovati u kreiranju EU odluka.
Tako je Hrvatska mlijeko, meso, prerađevine, jaja, riblje proizvode i slično, uvozila iz 103 objekta u BiH i Srbiji, od kojih je samo njih pet imalo pravo izvoza u zemlje EU-a. I dok je Srbija u posljednje vrijeme značajno povećala broj svojih objekata koji sada imaju pravo izvoza u EU, BiH ih još uvijek ima jako malo. Tamo odobrenje za izvoz u EU imaju samo neki objekti za proizvode ribarstva i određenih nusproizvoda životinjskog podrijetla, dok za proizvode od mlijeka BiH nema niti jedan objekt odobren od strane Europske komisije.
Kako odgovaraju iz Ministarstva poljoprivrede, u ožujku, travnju i svibnju ove godine nije došlo do povećanja uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda iz BiH u Hrvatsku. U istom razdoblju prošle godine, napominju, uvezeno je više pošiljaka mlijeka, i podjednak broj pošiljaka mliječnih proizvoda u odnosu na ista tri mjeseca ove godine.kraj teksta
