Korisnici socijalne pomoći od iduće će godine morati državi odobriti da kontrolira njihove bankovne račune, odnosno sve prihode koje dobivaju iz zemlje i inozemstva. U suprotnom, neće moći dobiti pomoć. Na taj način, smanjile bi se zloupotrebe socijalnih naknada u Hrvatskoj, jer ih nerijetko primaju ljudi koji imaju dovoljno prihoda, rečeno je jučer u Ministarstvu socijale politike i mladih, gdje su djelatnicima centara za socijalnu skrb predstavljene teze za izradu novog zakona o socijalnoj skrbi, koji bi trebao biti donesen do kraja ove godine.
– Polovina centara za socijalnu skrb napravila je reviziju korištenja naknada. Pritom, centri su poništili 2.500 rješenja za socijalnu pomoć, jer njihovi korisnici na nju nisu imali pravo, rekla je Milanka Opačić , ministrica socijalne politike i mladih. Izračunala je da će proračun na taj način ove godine uštedjeti 34 milijuna kuna i rasporediti ih onima kojima pomoć zaista treba, jer je u sustav socijalne skrbi ušlo 10 tisuća novih korisnika. Ministarstvo planira zaoštriti imovinski cenzus za dobivanje socijalnih naknada.
Korisnici socijalne pomoći su vlasnici 40 posto otoka Krka
– Naši korisnici socijalne pomoći vlasnici su 40 posto otoka Krka, rekla je Vesna Juzbašić, ravnateljica krčkog Centra za socijalnu skrb, kad je čula da će se zaoštriti uvjeti za davanje socijalnih naknada. Budući da mnogi od tih ljudi nisu u stanju prodavati zemljišta, ili ona nemaju sređenu dokumentaciju, Juzbašić je predložila da se imovina dijela korisnika prenese na upravljanje državnoj agenciji za imovinu.
– Kriterij za dobivanje naknada neće biti samo visina plaće ili mirovine, nego svi prihodi kojima netko raspolaže. To su nekretnine, imovinska prava, vrijednosni papiri i dionice, štednja na bankovnim računima, imovina koju korisnik socijalne pomoći ili članovi njegova kućanstva imaju u Hrvatskoj i inozemstvu, rekla je Ana Butković , ravnateljica Sektora za socijalnu skrb. Opačić je naglasila da se ovdje radi o zakonskim tezama, te da još nije napravljen nacrt zakona, jer Ministarstvo želi čuti mišljenja.
Umjesto sadašnjih devet vrsta socijalnih naknada, ubuduće bi se davale četiri. Primjerice, spaja se doplatak za pomoć i njegu s osobnom invalidninom i naknadom do zaposlenja, rekla je Butković. Pomoć za uzdržavanje ubuduće će se zvati »zajamčena minimalna naknada«, koja bi iznosila najmanje 2.900 kuna, a u nju bi bile uklučene potpore za obrazovanje, za energetske troškove, prijevoz i slično. Zajamčenu naknadu ne bi mogli primati oni koji imaju drugi stan, veća zemljišta, plovila ili automobile. Oko 50 posto korisnka socijalne pomoći su radno sposobni, pa će zakon poticati njihovo uključivanje u rad, ali im neće otežavati povratak pod socijalnu skrb, rekla je Butković.
– Država će se brinuti za one za koje se ne mogu brinuti drugi. Država se, primjerice, ne može brinuti za umirovljenike koji svoje stanove iznajmljuju, a žive u domu umirovljenika uz 2.500 kuna državne naknade, rekla je Opačić. Svoju pomoć država bi trebala ciljati ponajprije na samce i samohrane roditelje, koji su najviše izloženi riziku siromaštva.
– Nije čudno da susrećemo građane koji pretražuju kante za smeće. Primjerice, samci zaista ne mogu preživjeti sa 600 kuna pomoći, rekla je ministrica, napominjući da neke druge kategorije stanovništva, za razliku od samaca, mogu od države primiti više vrsta pomoći, jer se iz proračuna izdvaja novac za 74 vrste naknada, putem različitih ministarstava.
