Jaka ekipa Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru provodi iskopavanja na području Drvišice, povijesnog lokaliteta na kojem je nekad počivalo rimsko naselje. No, prema konstatacijama arheologa, Drvišica sa svojim stanovništvom postojala je i daleko prije Rima, u razdoblju četiri stoljeća prije Krista, tako da je za znanstvenike ovo područje od izuzetnog značaja.
Aktivnost arheologa odmah je poduprla i općina Karlobag, produžila im boravak i platila dodatni trošak. Naime, arheolozi stanuju u Kapucinskom samostanu, u koji dnevno donose razne eksponate koje iskopaju na lokalitetima u Drvišici, do kojih zbog nepristupačnog terena nije lako doći.
Gis-analize
Među najinteresantnijim nalazima zasad su dva novčića iskopana na otvorenim sondama, koja datiraju iz drevne Kartage. Naravno, novčići su ovamo dospjeli trgovinom. U Kartagi se kovao novac od petog stoljeća prije Krista do 146. godine, kada su je razorili Rimljani.
– Pronađeni novac – kaže Vedrana Glavaš, znanstvena novakinja Odjela za arheologiju u Zadru – kovao se u razdoblju od 221. do 210. godine prije Krista. Novac je promjera 20 mm, na njemu je prikazan u aversu konj koji glavom gleda unatrag, a u reversu Tanita, božica drevne Kartage.
Prema riječima naše sugovornice, istraživanje Drvišice provodi se u sklopu šireg istraživanja na prostoru Velebita. Proučavaju se, naime, lokaliteti koji su nastali na prostoru primorske padine Velebita u vrijeme romanizacije, odnosno uspostave rimske vlasti na ovom prostoru.
– Naš interes je da utvrdimo što se događalo s naseljima u trenutku prije stupanja rimske vlasti na ovaj prostor. Okolica Karlobaga vrlo je interesantna za znanstvenike jer obiluje velikim materijalom koji mi zapravo tražimo. Još u XIX. stoljeću ovdje se na tom planu nešto pokušavalo, međutim, sve do danas nitko se osim nas ovdje nije proveo arheološka istraživanja. Sve radimo u Gis-softveru te će biti podvrgnuto Gis- analizama. Nažalost, svi pričaju o Velebitu kao planini koja je oduvijek bila pusta, a u prapovijesno i u povijesno doba bila je itekako naseljena, kaže Glavaš.
Strateško mjesto
Drvišica je očigledno imala vrlo važno strateško mjesto, to se vidi po kontinuitetu. U prapovijesti je postojalo naselje na prostoru današnjeg Vidovca, bilo je to rimsko naselje, a kasnije je izgrađena utvrda koja je služila kao izvidnica jer se s nje vide sve značajne točke u bližoj i široj okolici, te u 13. stoljeću i crkva svetog Vida. Dosad su arheolozi otvorili tri sonde, a planiraju do kraja iskopavanja otvoriti još nekoliko sondi.
– Nakon iskopavanja se sav materijal obrađuje, radi se statistika pojedinačnih ulomaka, na temelju svega se procjenjuje koliko je ukupno bilo posuda na čitavom lokalitetu. Svaki komad koji je tipičan po nečemu fotografira se i crta, te ide u daljnju analizu. Za uzorke su uzete i kosti životinja koje će se poslati na c-14 analizu, pa ćemo po tome znati točnu starost istraženih slojeva. Na Velebitu još nismo naišli na ovako bogato nalazište, ovo je stvarno jedinstven lokalitet, a opet s druge strane ovo je jedan od rijetkih lokaliteta koji se na ovim prostorima ikad istraživao, zaključila je Vedrana Glavaš.
