Prodavači na tržnicama mogli bi u prosvjede i blokade pazara diljem zemlje tijekom ovih 20 dana koliko im je preostalo do starta posljednjeg vala fiskalizacije u Hrvatskoj.
Za prodaju na bancima i vitrinama pod vedrim nebom traže poštedu od izdavanja fiskalnih računa i tvrde da toga nema nigdje u Europi. A 1. srpnja ova će obveza nabave elektroničke blagajne, računala, tableta ili mobitela s printerima za izdavanje računa, internetskom vezom kojom će stalno biti povezani sa porezničkim serverom i certifikata, što ukupno košta od 2000 do 6000 kuna, zahvatiti male poduzetnike i obrtnike iz uslužnih djelatnosti, poljoprivrede, prerađivačke industrije, građevinarstva, prijevoza i skladištenja, prodaje na otvorenom…
Kako stvari stoje, jedini izuzetak od izdavanja fiskalnih računa na tržnicama predviđen je za one koji prodaju vlastite proizvode i imaju registrirana obiteljska poljoprivredna gospodarstva.
Ministarstvo ne odgovara
– Još u studenom prošle godine zatražili smo poštedu za prodaju na štandovima i u vitrinama na otvorenim tržnicama i još nismo dobili odgovor iz Ministarstva financija. Zakupci na tržnicama najavili su prosvjede i blokade koje će sami organizirati po hrvatskim gradovima. Mi u Udruzi hrvatskih tržnica ne organiziramo te prosvjede, ali ih podržavamo premda će nam to donijeti štetu, jer od zakupaca živimo. Ni u jednoj zemlji u Europi ne izdaju se fiskalni računi na tržnicama na otvorenom, i u BiH imaju poštedu za prodaju na otvorenom.
Od toga nema nikakve ekonomske koristi – kaže Niko Pervan, predsjednik Udruge hrvatskih tržnica koja okuplja 31 od 97 tržnica u zemlji. Koliko točno zakupaca ima u Hrvatskoj, Pervan nam nije mogao kazati no procjenjuje da njih 20 posto prodaje robu iz vlastite proizvodnje. Ističe da su takvi obveznici pošteđeni fiskalizacije, ali ako godišnje dobivaju 48.000 i više kuna državnih poticaja automatski postaju obveznici fiskalizacije…
Iz Ministarstva financija dosada nisu dobili ni pisma ni razglednice, a nisu u tom ministarstvu oko fiskalizacije bili mekog srca i spremni na kompromise, napravili su jedan s odvjetnicima koji ne moraju na računima pisati imena klijenata. Bili su gluhi kada su ih krajem prošle godine prozivali ugostitelji, koji su s hotelima te svim velikim i srednjim tvrtkama, prvog dana ove godine, prvi ušli u fiskalizaciju.
Gdje su skrivali novac?
Njih su 1. travnja slijedile slobodne profesije te svi poduzetnici i obrtnici registrirani za trgovinu te popravak motornih vozila. Ugostitelji su dosada bili najglasniji kritičari fiskalizacije, prijetili su štrajkom te su govorili da će se zbog troškova koje im ona donosi u ovim kriznim vremenima zatvoriti oko 3500 kafića i izgubiti 4000 radnih mjesta. Ipak, čini se da su dosad kafići ipak izdržali Linićev teret.
Štoviše, iz Porezne uprave objavili su podatke prema kojima se u prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje ukupni oporezivi promet ugostitelja, a riječ je o 5486 fizičkih i malih pravnih osoba, povećao za 431,8 milijuna kuna, dok je istovremeno oporezivi promet kod 10.694 obveznika u trgovini povećan za 2,35 milijarde kuna. Samo u travnju, ugostitelji su imali za 46 posto promet veći nego istog lanjskog mjeseca kada fiskalizacije nije bilo.
Nije ni odvjetnicima 2013. loša koliko se to čini, kad slušamo o BDP-u i minusima u gospodarstvu jer je 248 odvjetnika i to fizičkih osoba koji su u sustav fiskalizacije ušli 1. travnja, ostvarilo promet veći za 10,77 posto prema onom koji su prijavili lanjskog travnja. Stoga se čini da će u Ministarstvu financija biti raspoloženi za ustupke u posljednjem valu fiskalizacije jednako kao i dosada: vjerojatno neće imati sluha za poštede i kompromise.
