Predsjednika Uprave Ine Zoltána Áldotta i dva mađarska člana Inina Nadzornog odbora Ferenca Horvatha i Oszkara Vilagija na informativnom razgovoru ispitala je zagrebačka policija. Održano je to u sklopu istrage o navodnim manipulacijama cijenama Ininih dionica potkraj 2010. i početkom 2011.
Neslužbeno se doznaje da nisu bili u svojstvu osumnjičenika niti svjedoka, nego kao osobe koje mogu imati saznanja o tim događajima. Áldott, Horvath i Vilagi bili su na informativnom razgovoru u policijskoj postaji u Remetincu u sklopu te DORH-ove istrage, na temelju poziva koji su im 10. svibnja u Ini uručili USKOK-ovi istražitelji.
Istraga se navodno odnosi na manipulacije cijenama dionicama Ine u prosincu 2010. i početkom 2011. godine, zbog čega je kaznenu prijavu protiv MOL-a i odgovornih osoba u toj kompaniji u svibnju 2011. podnio tadašnji predsjednik Uprave Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) Ante Samodol.
USKOK-ov poziv za razgovor dobili su, prema tadašnjim neslužbenim saznanjima, predsjednik Uprave Ine Aldott te mađarski članovi Nadzornog odbora kompanije – Ferenc Horvath, Jozsef Molnar, Gyorgy Mosonyi i Oszkar Vilagi.
U svibnju 2011. Hanfa, kojoj je tada na čelu bio Samodol, podnijela je kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu protiv MOL-a i odgovornih osoba u toj kompaniji zbog sumnje da su počinili kazneno djelo manipulacije tržištem. Prijava protiv njih bila je podnesena i zbog sumnje u kazneno djelo prijevare u gospodarskom poslovanju. MOL je u prosincu 2010. objavio dobrovoljnu javnu ponudu za kupnju Ininih dionica po cijeni od 2.800 kuna, a nakon toga počelo je intenzivno trgovanje dionicama i rast cijena dionice Ine na Zagrebačkoj burzi u što su se bili uključili i mirovinski fondovi, ali i drugi investitori.
Početkom 2011. godine trgovanje dionicama Ine na Zagrebačkoj je burzi više je puta bilo obustavljano, a Hanfa je sredinom svibnja 2011. donijela rješenje kojim je utvrdila da je mađarski MOL manipulirao tržištem protivno zabrani iz članka 465. Zakona o tržištu kapitala. MOL se prozivao da je općom ponudom za kupnju dionica Ine, objavljenom 15. prosinca 2010. i poslije putem medija, širio informacije koje daju lažne i obmanjujuće signale u pogledu cilja namjeravanog stjecanja dionica Ine, znajući da su te informacije lažne i obmanjujuće.
Hanfa je tim rješenjem bila utvrdila da je MOL kao cilj svoje javne ponude bio proklamirao i objavio mogućnost da se radnicima Ine i privatnim osobama koje su dionice stekle u inicijalnoj javnoj ponudi omogući da toj mađarskoj kompaniji prodaju svoje dionice po cijeni značajno iznad tržišne (po 2.800 kuna). Nakon završetka ponude MOL je, tvrdili su u Hanfi, kupovao dionice Ine po znatno višim cijenama (između 3.650 i 4.016 kuna), pa proizlazi kako je njegov osnovni cilj od početka bio prelazak praga od 50 posto udjela u Ini, što kao cilj nije javno objavio prilikom objavljivanja opće ponude.
MOL je na to Hanfino rješenje tada reagirao priopćenjem u kojim je odlučno odbacio sve navode i optužbe u vezi s manipulacijama tržištem te isticao da je dionice kupovao zakonito i da nije prekršio zakon, piše Hina.
