Kamate su rasle zbog skuplje tržišne kamatne stope i troškova kapitala, ustvrdili su ppunomoćenici osam hrvatskih banaka, koje je zbog švicarskog franka tužila udruga Potrošač, ustvrdivši da bi bez njihove obazrivosti povećanje bilo još i više.
Kako prenosi Jutarnji list, Zagrebačka banka je u podnesku navela da je kod prvog povećanja kamate s 4,50 na 5,15 posto bila “suzdržana” jer bi kumulativnom primjenom tri različita kriterija povećanje moglo biti veće za 2,68 posto te bi u tom slučaju iznosilo 7,18 posto, dok je Raiffeisen banka navela da je dio tereta podnijela iz vlastite marže, odnosno da nije u cjelosti teretila klijente za cjelokupnu promjenu tržišnih parametara.
I Privredna banka Zagreb, piše Jutarnji, tvrdi da nije teretila potrošače za ukupan iznos povećanja troškova kreditiranja, dok je predstavnica Splitske banke odbacila tvrdnju tužitelja da su banke imale veliku zaradu na kreditima čije su rate osjetno porasle zbog rasta tečaja franka i kamatnih stopa.
Neke su banke navele da su se radi financiranja spornih kredita zadužile u inozemstvu pa je sudac Trgovačkog suda Radovan Dobronić zatražio od njih da do 6. lipnja dostave dokaze za tu tvrdnju. Sudac je istaknuo da su banke trebale upozoriti klijente da su rate niske zbog niskog “libora” – londonske međubankovne ponudbene kamatne stope – za koju je mala vjerojatnost da će ostatiti na niskoj razini. Predstavnici banaka uzvratili su da se u to vrijeme nisu mogli predvidjeti efekti svjetske krize i rasta franka, a sudac im je predbacio što u podnesku nisu navele ništa o tome da “libor”, na temelju kojeg se određuje kamatna stopa nije bilo u cjelosti istinit, o čemu “bruji čitav svijet”. No, banke su odgovorile da to tada nisu znale.
Udrugama je, pak, zamjerio što su podižući kaznene prijave protiv Hrvatske narodne banke napravili medijski spektakl koji je po njegovu mišljenju poprimio demagoške okvire.
