Vlada je na današnjoj sjednici usvojila dugo najavljivani Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, kojim se otvara put investicijskom ‘boomu’ u energetskom sektoru.
Lakšem iskorištavanju mineralnog bogatstva zemlje trebao bi pridonijeti jedinstveni postupak za izdavanje dozvola i sklapanje ugovora za eksploataciju nafte i plina, te jednostavnija procedura sklapanja ugovora, kojima će se jasno definirati obveze i prava ulagača i Vlade.
Ulagačima će se omogućiti korištenje zemljišta za izvođenje rudarskih radova uz jednostavniji postupak rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, bilo na državnom, bilo na privatnom zemljištu. Pritom će mu se definirati iznos bonusa i naknade. Država će osnovati i Agenciju za ugljikovodike, te nacionalnu kompaniju za istraživanje i eksploataciju energetskih mineralnih sirovina.
Prema riječima ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, novi će zakon Hrvatskoj omogućiti da što bolje iskoristi prirodno bogatstvo koje ima. Koristi od toga bit će velike, kako za proračun, u koji će se slijevati prihodi od koncesija, naknada i poreza, tako i za gospodarstvo u cjelini, jer će korištenje mineralnog bogatstva otvarati nova radna mjesta i ubrzati gospodarski razvoj.
Prema neslužbenim informacijama iz Vladinih krugova, u Banskim dvorima prevladava stav da u Hrvatskoj postoje velika ležišta plina i nafte.
Takvo mišljenje, kažu naši sugovornici, prevladava i u velikim svjetskim energetskim kompanijama, koje pokazuju interes za iskorištavanjem hrvatskog mineralnog bogatstva, kako na Jadranu, tako i u kontinentalnom dijelu zemlje.
„Ako na talijanskoj strani Jadrana postoji oko 180 bušotina, a na hrvatskoj samo 15, onda tu nešto ne štima. Radi se o istom moru, koje ima istu geološku podlogu”, uvjeren je jedan naš sugovornik iz Vladinih krugova.
Posao istraživanja nafte i plina u Hrvatskoj, a potom i iskorištavanja, Vlada bi dogovorila sa svjetskim energetskim divovima, a sama realizacija, potvrde li se doista očekivanja o nalazištima plina i nafte, bila bi prepuštena zajedničkom poduhvatu nove državne kompanije i energetskog ulagača. Njihova prava i obveze dogovorili bi se u ‘share agreementu’. Navodno velik interes pokazuju američki i ruski energetski giganti. Rizik za ekologiju, tvrde u Vladi, minimalan je, budući da suvremena tehnologija omogućuje ‘čisto’ iskorištavanje energenata.
Vlada je danas usvojila i Strategiju razvoja poduzetništva za razdoblje do 2020. godine. Cilj startegije je unaprijediti razvoj poduzetništva. Mali i srednji poduzetnici, istakao je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, čine 99,4 posto svih hrvatskih tvrtki, a zapošljavaju oko dvije trećine zaposlenih u Hrvatskoj.
Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti naplate prihoda u jedinicma lokalne samouprave, kojem je Vlada na današnjoj sjednici dala ‘zeleno svjetlo’, pokazalo je da je u Hrvatskoj loša naplata prihoda lokalne samouprave.
Izvješće Državne revizije, naime, pokazuje da mnoge lokalne jedinice ni ne pokušavaju naplatiti prihode koje bi trebale. Umjesto toga, financijsku pomoć traže iz državnog proračuna. Zbog toga je Državna revizija, kazao je ministar financija Slavko Linić, izdala 2400 preporuka za poboljšanje naplate. Problem je i nekoordinacija lokalnih s državnim tijelima.
Vlada je danas dala suglasnost MUP-u i da putem operativnog leasinga do 2018. nabavi 64 vozila od 2014. do 2018. godine. Ista suglasnost dana je i MORH-u za nabavu 116 vozila do 2017. godine, također putem operativnog leasinga.
