Ekologija u sridu vas poziva na projekciju filma ‘Seeds of Freedom’, večeras 8. svibnja, s početkom u 20 sati. Ulaz je slobodan.
U produkciji Zaklade Gaia i African Biodiversity Networka dolazi priča o sjemenju – od svetog elementa koje sadrži život do moćne robe kojom se monopolizira globalni lanac prehrane radi profita i bez obzira na posljedice.
‘Seeds of Freedom’ osporava mantru da je velika industrijska poljoprivreda jedini način na koji možemo prehraniti svijet, kako to promiče GMO lobij. Sverastući pritisak transnacionalnih biotehnoloških korporacija cilja zamijeniti raznolike, nutricionističke, autohtono prilagođene i otporne usjeve, uzgajane tisućljećima od strane malih poljoprivrednika, s monokulturama GMO sjemenja.
Kroz intervjue s vodećim međunarodnim stručnjacima poput dr. Vandana Shive i Henk Hobbelinka te kroz glasove brojnih afričkih poljoprivrednika, film naglašava kako gubitak autohtonog sjemena ide ruku pod ruku s gubitkom biološke raznolikosti i srodnih znanja, gubitkom kulturne tradicije i prakse te gubitkom osnovnih sredstava za život.
Iako ste možda smatrali da vam informacije o načinima i uvjetima proizvodnje hrane nikad neće trebati, upravo su ta znanja danas imperativ za svakoga od nas. Vrijeme je za novu priču.
Monokultura može promijeniti život kakav poznajemo
Monokultura koja u visokom zamahu preuzima poljoprivrede diljem svijeta trend je opasan po život. Život na planeti Zemlji ovisi o bioraznolikosti, sve u prirodi je u dubokoj međuvezi i međuovisnosti, iz čega se ni čovjek ne može izuzeti. Genetski inženjering usjeva i hrane jedna je od najvećih prijetnji životu, a svakom slijedećom godinom istina iza ove procjene postaje sve očitija.
Istraživanja pokazuju kako kemijski obrađene monokulture brzo uništavaju sastav tla, a šteta koju uzrokuju produbljuje se i širi. Povećana upotreba širokog spektra herbicida na GMO mono-usjevima rezultira rapidnim rastom iznimno otpornog super-korova kojeg je gotovo nemoguće kontrolirati i iskorijeniti. Zajednice, u nekim slučajevima čak i čitave države, gube svoje izvore prihoda i suverenost u sudaru s gigantskim biotehnološkim korporacijama poput Monsanta.
Povijesno gledano, poljoprivrednici su spremali, dijelili i trgovali odabrano sjeme iz jedne sezone u drugu. Uvođenjem patentiranih genetski modificiranih sjemena, ova praksa više nije dozvoljena. GMO sjemenje se svake sezone iznova mora kupovati, zajedno s posebno formuliranim herbicidima. Poljoprivrednike se na taj način izlaže iznimnim financijskim pritiscima te visokim kaznama i tužbama za kršenje patenta. GMO sjemenje se proširilo i izvan granica područja u kojem je zasađeno, izlažući susjedne farme istim rizicima – zdravstvenim, ekološkim i financijskim. Neuspjeh ovog sustava očituje se u visokim stopama samoubojstava indijskih farmera. Od otvaranja indijskih poljoprivreda tržištu 1997. godine do danas samoubilo se 200.000 farmera čije obitelji gladuju zbog nemogućnosti plaćanja kredita za ‘magično sjeme’ koje im je, kako su im obećavali, trebalo osigurati egzistenciju.
Svi čelnici korporacija za proizvodnju GMO sjemena, državni dužnosnici, znanstvenici i interesne grupe koje promiču i omogućuju ‘genetsku revoluciju’ pod krinkom spašavanja svijeta od gladi, odgovorni su za ekocid i moraju se pozvati na odgovornost. Širenje genetski modificiranih usjeva i hrane po svijetu danas se može i mora proglasiti zločinom protiv čovječnosti. Kad zemlja prestane proizvoditi hranu, umiremo. Računica je toliko jednostavna.
