Poljoprivredno zvono zvoni za uzbunu: ako uistinu na snagu stupi novi zakon Europske komisije, glasovitom ljubitovičkom luku, dalmatinskoj oblici, gomiličkim trešnjama, slavonskoj lucerni, žrnovačkoj jabuci, otočkom bobu, krumpiru škriparu s Dinare, leći, ječmu, pšenici iz Slavonije, i doslovce je odzvonilo.
Za dva dana Europska će komisija Europskom parlamentu poslati novi zakon kojim će se poljoprivrednicima i povrtlarima zakonski propisati obvezno korištenje standardiziranog i unificiranog sjemenja. Automatski to znači da će se iz uporabe izbaciti kompletno autohtono sjeme, biljna riznica predaka brižno čuvana iz generacije u generaciju. Samo s jednom strogom uredbom trebale bi biti izbrisane stoljećima čuvane rijetke zalihe sjemenja, upravo one koje su se težačkim rukama stotinama godina križale, kako bi se najbolje prilagodile određenom kraju.
-To je vražje sjeme i sotonski zakon! Taj nadzakon, kako ga ja zovem, čista je katastrofa za hrvatski živalj. Ako postoji pakao, onda je to ovo što će nas dočekati sa zakonom koji će ubiti našu povijest, bioraznolikost, trude težaka diljem Hrvatske – upozorava prof. dr. sc. Ivan Kolak, sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, jedan od naših najuvaženijih stručnjaka, prvi profesor sjemenarstva u regiji.
Blitva na balkonu
Autohtono sjeme po novoj uredbi neće imati dozvolu za promet, štoviše, njegovo korištenje će biti zabranjeno, te kažnjivo, čak i onda kada se koristi u privatne potrebe. Ako zakon zaživi u praksi, događat će se i to, kaže dr. Kolak, da će mali uzgajivači, recimo blitve na kućnim balkonima, zbog takve rađe morati platiti kaznu. Inspektori će imati pune ruke posla. No, ako budu koristili sjeme proizvedeno u četiri najveće svjetske korporacije – Monsanto, DuPont, Syngenta i Pioneer, sva će im vrata biti otvorena. Zanimljivo je, kaže on, kako ti konzorciji pokrivaju više od 80 posto proizvodnje GMO sjemena.
– Ovim se nadzakonom ukida pravo seljacima da na svojoj zemlji sade što i kako žele. Morat će saditi uvezeno GMO sjeme, a odustati od svoje povijesti. Bit će nam zadano korištenje točno određenog GMO sjemena, uglavnom neprilagođenog našem kraju. Ako netko zasadi ono svojih didova, onda će morati platiti tim velikim konzorcijima autorski honorar kao da je od njih kupio sjeme. Laički rečeno, konzorciji će proizvođaču koji sadi autohtono sjeme izdati račun, s pojašnjenjem da je njegovo povrće oprašeno peludom koje je došlo sa susjedne njive ili balkona. S lokacije na kojoj je korišteno nadzakonom dozvoljeno sjeme. I zato će taj mali proizvođač morati platiti namet. Zato je to sotonski zakon – sumorne su slutnje dr. Kolaka.
On kaže kako će scenariju pogodovati pasivizam i neznanje naših političara koji će lako dignuti ruku pred europskim traženjima. Dat će tako, blagoslov za trajno brisanje svega autohtonog, po istom scenariju koji je ubio teran. Zapravo, u cijeloj ovoj priči daju se natruhe teze koja kaže da onaj što kontrolira tržište hranu ima posvemašnju moć.
– Istina. Kontroliranjem tržišta hrane kontrolira se narod, time se kontrolira i ekonomija. A s kontroliranjem ekonomije u rukama se ima vlast. Moć. Ali se i osigurava dugoročno broj stanovnika na svijetu. To je zakon o životu i smrti. I to je poanta priče. Uzdam se jedino da će pučani u Europskom parlamentu biti dovoljno glasni, jaki i složni, i da će tu strahotu odbaciti u začetku. U suprotnom nas čeka smrtni scenarij – kaže prof. dr. sc. Ivan Kolak.
