Vladina politika će nas uništiti jer više neću moći računati na novac iz državnog proračuna kao prethodnih godina, iako sam podigao kredite, uložio u opremu i zaposlio šest ljudi – kaže nam jedan liječnik iz privatne ordinacije.
Njegov kolega koji radi u splitskom KBC-u drukčijeg je mišljenja i podržava Ministarstvo zdravlja i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO):
– Ne slažem se s mnogim potezima ministra Rajka Ostojića, ali podržavam zatvaranje špine i odljev novca prema privatnicima. Dio liječnika otišao je u privatni sektor, željeli su više novca i riskirali, a sada očekuju da ih država spašava novcem građana, kao što su protekle vlade spašavale i bogatile vlasnike kojekakvih klinika, poliklinika, slali im pacijente na pretrage i to plaćali stotinama milijuna kuna, umjesto da su sami kupili aparaturu i uštedjeli golemi novac – kaže taj liječnik uz opasku kako se s namjerom ne koriste svi kapaciteti bolnica, liste su u prošlosti umjetno “pumpane” i stvarane gužve, a pacijenti su zatim preusmjeravani kod privatnika.
– Liječnici u privatnoj praksi funkcioniraju na tržištu i nema ih što država spašavati. No, čini mi se da je počeo “rat” između privatnog i javnog zdravstva – zaključuje naš sugovornik.
Svjestan rizik
Očekivano, privatnici tvrde da su to sve laži i da ih se napada bez argumenata, a Ministarstvo zdravlja i HZZO će, kažu, s aktualnom zdravstvenom politikom dovesti cijeli sustav do kolapsa.
– Liste čekanja u Hrvatskoj se svakog dana sve više povećavaju što je vidljivo iz podataka Nacionalne liste čekanja HZZO-a gdje je 5. travnja bilo upisano 634.326 pacijenata, a 15. travnja 662.871 osoba. Dakle, za desetak dana lista čekanja se povećala za oko 30.000 osoba. U svim zdravstvenim sustavima upravo je privatni sektor taj koji pridonosi skraćivanju lista čekanja i dizanju kvalitete zdravstvenih usluga.
Privatnici su poduzetnici koji planiraju svoje poslovanje, prate potrebe tržišta i trendove. Sukladno tome investiraju u prostor i opremu, neki dobiju ugovor s HZZO-om i onda jednog jutra netko se sjeti da mu svi ti kapaciteti više ne trebaju i otkaže sve ugovore s privatnicima – kaže nam dr. Nevenka Kovač, predsjednica Udruge privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb, uz napomenu kako će uz navedenu dinamiku za pet mjeseci broj pacijenata na listama čekanja dosegnuti milijun ljudi.
– Najveći problem Nacionalne liste čekanja je netransparentnost i pitanje vjerodostojnosti podataka s obzirom na to da ne sadrži kompletne i točne podatke iz svih zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj. Kako neažurirani podaci mogu poslužiti za donošenje odluka koje imaju velike poslovne efekte? Primjerice, na temelju tih podataka Ministarstvo odlučuje hoće li tražiti od HZZO-a ugovaranje s privatnim zdravstvenim ustanovama ili ne, jer im je to jedini kriterij za ugovaranje s privatnicima – kaže dr. Kovač i dodaje:.
– Ovo nije nikakav rat privatnog i javnog zdravstva nego direktno suprotstavljanje principima preporukama EU-a. Ovdje se radi o općem dobru za pacijente jer njih ne zanima gdje se liječe (u privatnoj ili javnoj ustanovi) nego kako se liječe (pravodobno dobivenom najkvalitetnijom uslugom). Svjesni smo vremena u kojem živimo i krize koja pogađa sve pacijente koji si sve manje mogu priuštiti plaćanje zdravstvenih usluga. Zato je nelogično ne iskoristiti resurse privatnog sektora, a istodobno tjerati pacijente da čekaju mjesecima i godinama na usluge u javnom zdravstvu koje nije u mogućnosti te iste usluge pružiti.
Neuređena evidencija
No, u HZZO-u i Ministarstvu zdravlja ne slažu se s izjavama čelnice udruge privatnih zdravstvenih ustanova.
– Sustav eLista trenutačno prati liste čekanja za više od 270 zahvata u 64 bolnice. Riječ je o ukupno o desetak tisuća različitih lista čekanja koje ne možemo svesti pod zajednički nazivnik jer se liste prate posebno za određene postupke i teško ih je “utrpati” pod isti kriterij i jednu brojku. Neke stvari su i posljedica nesređenosti podataka, jer je, primjerice, riječka bolnica prema svojim neuređenim evidencijama prošloga tjedna na listama čekanja imala 61.000 pacijenata, a nakon sređivanja podataka dobili smo realnu brojku od 46.400 pacijenata. Ista stvar je i s pulskom bolnicom.
Sve na teret države
Upravo smo 5. travnja dodali veći broj postupaka, pa je razmjerno tome porastao i broj lista koje pratimo, a time, naravno, i ukupan broj pacijenata. Ako dobro promotrite podatke na listama, uočit ćete da tri četvrtine ukupnog broja pacijenata na listama čeka na liječnički pregled, dakle, da usko grlo sustava nisu usluge koje pružaju privatnici – kažu, među ostalim, u HZZO-u, u kojem su se također osvrnuli na “rat” privatnog i javnog zdravstva:
– Kada govorimo o državnom, tj. javno financiranom zdravstvu u Hrvatskoj, u tom sektoru zaposleno je 15.000 liječnika, pa bi takav “rat” bio veoma nepravedan.
Svi zdravstveni radnici iz privatnog zdravstva medicinski su se usavršavali u nekoj od ustanova državnog zdravstva, a drukčije neće nikad ni biti, jer najteži pacijenti liječe se isključivo u državnim bolnicama. Broj pacijenata umrlih u privatnim zdravstvenim ustanovama zanemarivo je mali, i to zato što je privatno zdravstvo orijentirano na one zdravstvene usluge i one pacijente koji sa sobom nose mali rizik komplikacija, mali rizik smrtnosti i mali rizik tužbi. Primjerice, ne postoji niti jedan privatnik koji bi otvorio privatnu jedinicu intenzivnog liječenja.
Privatni liječnik ima slobodu da odbije rizičnog pacijenta, a liječnik u državnoj bolnici to ne smije učiniti. Eventualno, može ga uputiti kolegi u drugoj državnoj bolnici koji je bolje educiran za određenu vrstu liječenja. O tome se ne govori, ali spomenimo ovdje da se komplikacije liječenja u privatnim zdravstvenim ustanovama u pravilu zbrinjavaju u državnim bolnicama. Kako vidite, privatno zdravstvo je vrlo čvrsto oslonjeno na državno zdravstvo – zaključuju u HZZO-u.