Na Gradskom groblju u Zadru danas je započeta ekshumacija posmrtnih ostataka žrtava srpske nacionalnosti koje su ubijene u akciji “Oluja”, priopćila je Komisija Vlade Srbije za nestala lica, a prenijelo je više srpskih medija.
Prema neslužbenim informacijama radi se o 44 tijela.
Iz Komisije Vlade Srbije za nestala lica kazali su i kako očekuju da će proces trajati oko šest radnih dana, a od svih ekshumiranih posmrtnih ostataka uzet će se uzorci radi identifikacije metodom DNK analize.
U priopćenju su naveli i kako je proces ekshumacije žrtava VRA “Oluja” započeo 2001. godine ekshumacijama na gradskom groblju u Kninu, gdje su izvađeni posmrtni ostaci 301 žrtve te je nastavljen ekshumacijom 31 posmrtnog ostatka na groblju Sveta Mara u Šibeniku tijekom studenog prošle godine. Do sad je identificirano 254 osobe.
– Nastavak ekshumacija je od posebnog značaja za porodice nestalih lica, koje godinama pokušavaju da pronađu i dostojno sahrane posmrtne ostatke svojih najbližih”, stoji u priopćenju.
Na problem neprocesuiranih zločina za vrijeme vojno-redarstvene akcije Oluja prije dvije godine upozoravale su i nevladine udruge među kojima su Documenta, Gong, Delfin, BaBe, Centar za mirovne studije i Građanski odbor za ljudska i druge. Oni su naveli da je operacijom Oluja definitivno slomljena pobuna dijela Srba u Hrvatskoj, a time i skršena samoproglašena Republika Srpska Krajina te je ponovno uspostavljen ustavnopravni poredak Republike Hrvatske i prometno spojeni jug i sjever Hrvatske, ali su upozorili i na 600 stradalih za koje nitko nije odgovarao.
– Treba imati u vidu i one posljedice ove akcije oličene u paleži i pljački te brojnim nekažnjenim, pa i sustavno prikrivanim ubojstvima civila. Istraživanja koja je proveo Hrvatski helsinški odbor pokazala su da je u kolovozu i rujnu 1995, u tijeku i nakon završetka vojnih djelovanja, na akcijom integriranome teritoriju ubijeno više od 600 civila i spaljeno više od 22.000 kuća. Iz straha za osobnu sigurnost, kao i na nagovor krajinskih vlasti, Hrvatsku je tada napustilo više od 150.000 njezinih dotadašnjih stanovnika, uglavnom Srba, navele su tada udruge u priopćenju.