Hrvatsko geografsko društvo – Zadar i Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru pozivaju Vas na predavanje i predstavljanje knjige Vikendaštvo u hrvatskom priobalju: jučer, danas, sutra, koje će održati doc. dr. sc. Vuk Tvrtko Opačić, u Multimedijalnoj dvorani Sveučilišta u Zadru, u srijedu 24. travnja 2013. u 19 sati.
Vikendaštvo je na razne načine snažno utjecalo na direktnu i indirektnu transformaciju hrvatskoga priobalja, osobito u zadnjih četrdesetak godina. U razvoju vikendaštva u priobalnom dijelu Hrvatske nakon Drugog svjetskog rata mogu se izdvojiti tri razdoblja s različitim prostornim implikacijama: faza prenamjene i adaptacije postojećega stambenog fonda u vikendice (najviše 1960-ih i 1970-ih), faza izgradnje namjenskih objekata za odmor i rekreaciju, obiteljskih vikendica (1970-ih i 1980-ih) te faza pojačane izgradnje višestambenih apartmanskih kompleksa (od sredine 1990-ih). Vikendaštvo je u priobalju najprije zahvatilo prostor Sjevernoga hrvatskog primorja, potom je između 1980. i 1990. znatno ojačalo i u Dalmaciji, a nakon Domovinskog rata u zadnjih desetak godina ponovo se jače koncentriralo na Kvarneru i u Istri.
Analizom na razini čitavoga hrvatskog priobalja dokazano je uz ostalo da je: struktura stranih turista u Hrvatskoj u velikoj mjeri ista kao i struktura stranih vlasnika vikendica, da je vikendaštvo jače utjecalo na transformaciju manjih naselja te da se prostorni raspored turizma i vikendaštva na lokalnoj razini u cijelosti ne preklapa. Detaljno istraživanje vikendaštva na otoku Krku potvrdilo je pretpostavku da u domaćem segmentu vikendaštva prevladavaju vlasnici sa stalnim prebivalištima u gradovima, ponajviše najvećima, koji svoje vikendice rabe više u rekreacijske nego u komercijalne svrhe. Među transformatorskim implikacijama vikendaštva u lokalnim zajednicama najjače je izražena skupina onih fizionomskih, koja je najčešće negativno aspektirana, dok su ekonomski efekti vikendaštva, suprotno percepciji lokalne javnosti, najčešće ipak pozitivni. Sociokulturni utjecaji i posljedice vikendaštva u lokalnim zajednicama slabije su istaknuti od fizionomskih i ekonomskih, pa se u lokalnoj javnosti doživljavaju pretežno kao pozitivni.
