Ritam krize, posrtanje gospodarstva, rast nezaposlenosti i srozavanje standarda građana nažalost se lijepo može pratiti i brojem onih čiji stanovi i kuće zbog neplaćenih kredita i drugih dugova završavaju na bubnju.
Stope rasta su goleme: u 2006., prvoj godini rada Očevidnika nekretnina i pokretnina koju vodi Hrvatska gospodarska komora i u njega unosi predmete primljene od općinskih sudova, javnih bilježnika i poreznika, u zemlji je bilo ukupno 319 ovrha nekretnina, da bi ih 2009. bilo 2579, a prošle godine čak 4784 ili njih 500 posto više nego prije sedam godina.
Na žalost, ni građani Dalmacije nisu pošteđeni te pošasti: te prve godine rada Očevidnika na području Zadarske i Dubrovačko-neretvanske županije uopće nije bilo ovrha nekretnina, dok ih je u Splitsko-dalmatinskoj bilo devet, a u Šibensko-kninskoj osam.
Tako je te 2006. svega 17 Dalmatinaca strahovalo za svoju budućnost i krov nad glavom. No, svake godine koja je uslijedila rastao je broj onih koji su u takvim problemima, da bi 2010. za 252 nekretnine bila zakazana prva ili druga dražba za prodaju. Preklani je bilo 330 nekretnina za koje je bila zakazana dražba, a lani 364.
Prošla je godina nedvojbeno bila najgora po broju nekretnina građana koje su se našle pod ovrhom, bila je gora od 2010. za čak 44 posto, a u odnosu na davnu i iz današnje perspektive bajkovitu 2006. gora je za 1141 posto. No, ta je stopa toliko velika jer je baza iz 2006. izuzetno niska.
Prognoze o uzletu
Ako je suditi po trenutačnom stanju u Očevidniku, na tržištu rada i gospodarstvu kojem rijetki prognoziraju značajniji uzlet, ni ova godina neće donijeti nikakve pozitivne pomake i mogla bi biti kao lanjska, ako ne i lošija. Trenutačno je u Očevidniku HGK 1448 aktivnih ovrha nekretnina, a to su one za koje je raspisana prva ili druga dražba za prodaju, od čega ih je u Dalmaciji 156.
Među četiri dalmatinske županije, najviše ih je, njih 64, u Zadarskoj te Splitsko-dalmatinskoj – 43. U Zagrebu su zakazane 92 ovrhe nekretnina, što, s obzirom na činjenicu da se radi o najvećem gradu u zemlji, i nije toliko veći broj koliko bi se možda očekivalo. Prošla su tek tri i pol mjeseca ove godine, a Dalmacija je već na 43 posto svih lanjskih ovrha.
Osobni bankrot
– Bit će i gore od ovoga. Trenutačno 253.350 građana ima blokirane račune u svim bankama, a duguju 18 milijardi kuna. U samo godinu dana broj blokiranih građana povećao se za 34.574, a njihovi dugovi za četiri i pol milijarde kuna. Mnogi su građani pasivni dužnici, nisu to postali svojom voljom ili krivnjom, nego su u toj situaciji uglavnom zbog gubitka posla.
Čak 81 posto novoprijavljenih dolazi iz svijeta rada na Hrvatski zavod za zapošljavanje. A Splitsko-dalmatinska županija, koja je po broju nezaposlenih neslavni rekorder u Hrvatskoj, ima više nezaposlenih od Zagreba, koji ima više stanovnika. Stoga ne čudi što sve više ljudi ne može spojiti kraj s krajem i prijete im ovrhe – kaže Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge sindikata.
Matijašević podsjeća da je HUS početkom 2009. predlagao da se u Hrvatsku uvede osobni bankrot i smatra da bi se njime pomoglo prezaduženim građanima, ali uz uvjet da dužnici nad kojima se provodi bankrot sačuvaju krov nad glavom.
– Nama bi trebao Zakon o osobnom bankrotu po uzoru na Teksas, koji dugi niz godina ima zakon o bankrotu fizičkih osoba kojim je predviđeno da je od prisilne naplate izuzeta nekretnina u kojoj se stanuje. Mislim da je to put kojim bismo trebali ići – uvjeren je Matijašević.
No, izlaza za one koji su ostali bez posla i prijeti im da mogu izgubiti stan zbog neplaćanja kredita, poreza ili nekih drugih obveza baš i nema ako se ne mogu dogovoriti s vjerovnikom pa, primjerice, s bankom ugovoriti moratorij na otplatu kredita dok se ne snađu. Problem je u tome što je znatno teže naći posao.
Tako je u srijedu na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje nezaposlenih bilo 368.558, a poslodavci su tražili 16.170 radnika. Znači, kakve-takve šanse za zaposlenje imao je svaki 22. nezaposleni.
